Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) je u povodu 120. obljetnice smrti Franje Račkoga odala počast svom prvom predsjedniku polaganjem vijenca na grob u arkadama na Mirogoju.
Polaganjem vijenca na današnji dan predsjednik HAZU-a Zvonko Kusić, potpredsjednik Jakša Barbić i glavni tajnik Pavao Rudan odali su počast Franji Račkom koji je uz njenog utemeljitelja J. J. Strossmayera najzaslužniji za početak djelovanja ove najviše hrvatske znanstvene i umjetničke institucije, priopćili su iz HAZU-a.
Akademija će ove godine organizirati i simpozij o Franji Račkom na kojem će se govoriti o njegovom političkom, historiografskom i svećeničkom djelovanju, a u knjižnici HAZU-a mogu se trenutačno razgledati njegove knjige i radovi, rekao je predsjednik akademik Kusić.
Franjo Rački rodio se 25. 11. 1828. u Fužinama. Još kao mladi svećenik otkriva i objavljuje dokumente važne za hrvatsku povijest te se smatra ocem hrvatske moderne kritičke historiografije.
Uz Strossmayera suosnivač je Narodne stranke. Kao zastupnik u Hrvatskom saboru zalagao se za ujedinjenje hrvatskih zemalja u sklopu Habsburške monarhije, a hrvatskoj državnopravnoj ideologiji dao je argumentaciju utemeljenu na povijesnim izvorima. Djelovao je 20 godina kao predsjednik Akademije te je brinući se za njezinu budućnost odbio mjesto nadbiskupa za katolike u Rusiji.
Zaslužan je za izgradnju Akademijine palače 1880. te otvorenje Strossmayerove galerije 1884., kao i za određenje budućeg djelovanja Akademije kao autonomne u odnosu prema vlastima, doznajemo u priopćenju HAZU-a.
