Godišnjak “Hrvatskog iseljeničkog zbornika 2014.”, koji je kroz 34 samostalne autorske studije posvećen aktualnim kulturnim i društvenim praksama hrvatskih migranta, kao i suvremenom stvaralaštvu u domovini predstavljen je danas u prostorima Hrvatske matice iseljenika (HMI).
Hrvatski iseljenički zbornik je serijska publikacija, u tiskanom i elektroničkom obliku, koja prati društvenu i kulturnu zbilju hrvatskoga naroda u domovini i iseljeništvu.
Građa ovogodišnjeg sveska povezuje 10 zemalja svijeta sa 4 kontinenata, raspoređena na 400 stranica u 8 tematskih cjelina.
Važnost zbornika je što otkriva bogatu riznicu stvaralaštva hrvatskoga naroda izvan matične zemlje u raznim područjima ljudske djelatnosti, od književnosti do znanosti.
Cilj Hrvatske matice iseljenika je poduprijeti, ovom nakladničkom serijom, kulturnu integraciju hrvatskog iseljeništva s domovinom. Zbornik je tiskan na tri jezika (hrvatskom, španjolskom i engleskom) kako bi bio dostupan i onim građanima hrvatskoga podrijetla iz 50-ak država svijeta koji više ne govore hrvatskim jezikom.
Priloge su pisali renomirani domaći i strani stručnjaci H. Sablić Tomić, D. Rosandić, A. Z. Kinda-Berlakovich, D. Gjenero, M. Knezović, B. Perić, S. Kale, V. Grubišić, V. Bailey, E. Zelić, G. Cvitan, S. Vulić, S. Švec Španjol, W. F. Lalich, I. Čizmić, G. Borić, N. Barić, R. March, E. Marin, T. Rudež, I. Buljan, Ž. Lovrenčić, O. Ljubišić, Ž. Holjevac i dr.
Na početku samog predstavljanja prigodni glazbeni program izvela je operna solistica Antonela Malis, a uvodnu riječ dao je ravnatelj HMI-a, mr. sc. Marin Knezović, koji je zbornik opisao kao “tajnog suputnika svakog onog tko se zanima za hrvatsko iseljeništvo”.
Vrlo zanimljivo izlaganje imala je mlada etnologinja sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta, Marijeta Rajković Iveta. Ona se u svojem radu bavila istraživanjem migracija stanovništva tokom 20. stoljeća te je sa etnološkog i kulturno-antropološkog motrišta istražila najraseljeniju našu regiju- Ličko- senjsku županiju.
Na predstavljanju je iznesena i tematika kojom se bavio australski Dalmatinc Walter F. Lalich, profesor Sveučilišta Macquarie iz Sydneyja . On je u svome radu opisao zanimljivo stvaranje Hrvatsko-slavenske organizacije koju su osnovali naši doseljenici u Australiji 1913. godine. Specifičnost te organizacije je u tome što je predstavljala dom marginaliziranim doseljenicima u vrijeme zlatne groznice, kada su u “potrazi za srećom” naišli na život ispunjen teškim fizičkim radom i životom pod šatorima.
S najviše oduševljenja je popraćeno izlaganje Marije Galić koja je je proučavala hrvatsko-američku etničnost na primjeru trojice malih hrvatsko-američkih pisaca-Edwarda Ifkovica, Josipa Novakovicha i Mary Helen Stefaniak. Njezin rad je pohvalila je i voditeljica Informacijskog odjela HMI-ja, a ujedno i voditeljica programa, Mirjana Piškulić. Ona je naglasila da je “pravo osvježenje vidjeti kako mladi ljudi vide i prenose kulturu iseljeništva” te da je “skrb o iseljeništvu dužnost svake zemlje, jer iseljenici žele da matična zemlja o njima zna”.
Završnu riječ dala je i sama urednica zbornika, Vesna Kukavica, koja je izjavila da je zbornik prikaz umjetničke prakse hrvatskih iseljenika te da je iseljeništvo “ljudski kapital u kojem možemo prepoznati važne ekonomske i kulturne komponente”.
