Hrvatska franjevačka provincija sv. Ćirila i Metoda u knjižnicama svoja 24 samostana na području od Trsata, Čakovca preko Karlovca, Zagreba, Požege i Vukovara do Subotice, Bača i Zemuna posjeduje i fond od oko 200.000 knjiga baštinskoga karaktera tiskanih do 1850. godine. Među tim knjigama je i 3.000 stranih rijetkih knjiga iz XVI. st., koje su europska rijetkost, kao i 20.000 jedinica hrvatskih rijetkih knjiga tiskanih do 1850. godine.
Ta knjižna građa je vjerodostojno svjedočanstvo vjerskoga i kulturnoga života srednjega, sjeverozapadnog i istočnoga dijela Hrvatske u europskome zajedništvu i prikazuje taj dio Hrvatske u novome svjetlu lišenom dosadašnjih stereotipa i predrasuda. To skriveno knjižno blago različitoga sadržaja (teologija, duhovnost, filozofija, povijest, geografija, medicina, farmakologija, riječnici i dr.) do sada je bilo potpuno nedostupno i malo poznato javnosti. Kataložnom obradom u elektroničkome mrežno dostupnome katalogu Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda (http://193.198.235.162/) ta vrijedna knjižna građa postaje dostupna svjetskoj znanstvenoj i kulturnoj javnosti, čime se Hrvatska predstavlja svijetu kao stara kulturna europska zemlja. Danas je ovaj katalog u kojem je do sada obrađeno 15.000 naslova, odnosno preko 30.000 jedinica razne stare građe jedini mrežno dostupni katalog građe baštinskoga karaktera u vlasništvu Katoličke crkve u Hrvatskoj.
Franjevci ove Provincije su se zadnjih pedest godina dobrano brinuli za svoje knjižnice koje su u najvećem broju samostana dobro sređene i građa na klasičan način obrađena. Međutim, ta građa je nakon II. svjetskoga rata, a posebno u novije vrijeme razvojem informacijskih i komunikacijskih tehnologija gurnuta u „sakristiju“ i slabo je ili pak potpuno nedostupna javnosti, jer danas ako katalozi nisu na mreži (internetu) tada ti fondovi i ne postoje.
Aktualni Zakon o knjižnicama tu građu, odnosno knjižnice u vlasništvu Katoličke crkve, bez obzira što sadrže preko 1 milijun jedinica stare vrijedne građe baštinskoga karaktera drži privatnim vlasništvom za koje se isključivo treba brinuti vlasnik. Tako sve do sada Ministarstvo kulture ni moralno, a još manje materijalno ne podržava izlazak u javnost te identitetski, kulturološki i znanstveno vrijedne građe, jer ne financira, ne podupire postojećom tehničkom (CARNet) i programskom infrastrukturom (knjižnični programi i stručna pomoć) tih više od 100-tinjak knjižnica i bibliografsku obradu njihove građe. To više nije samo tehnički ili stručni problem, već je to pokazatelj stupnja demokratičnosti društva i postaje svojevrstan kulturni, znanstveni i politički problem. Stoga ovaj projekt dobiva posebno značenje u nacionalnome i širem europskome kontekstu, njegov se opseg pomalo širi i na druge franjevačke denominacije pa bi se u tome Katalogu uskoro mogla naći i građa svih franjevačkih knjižnica hrvatskoga govornoga područja od Rovinja i Pazina na zapadu do Kotora i Subotice na istoku. Taj projekt postaje prikladan model organiziranja oko kojega se mogu okupiti i svi drugi baštinski fondovi. Elektroničkom obradom u odabranome knjižničnome programu (CROLIST), primjenom međunarodnog standarda (ISBDM) i formata (UNIMARC) ta građa, čija je obrada posebno zahtjevna, postaje istoga trena dostupna i čitljivo razumljiva svjetskoj javnosti.
Projekt obrade strane rijetke građe XVI. st. je zaživio kao ideja entuzijasta franjevaca i franjevačkih prijatelja 2011. godine i polako ali ustrajno se širi na građu iz drugih razdoblja, kao i na sve samostane ove i drugih provincija. Sada ostaje započeti obradu građe u samostanima u Karlovcu, Koprivnici, Vukovaru, Iloku, Zemunu i Baču. Sva katalogizirana građa, tj. pojedine lokalne zbirke predstavljene su vlastitom bibliografijom dostupnom također na stranicama toga Kataloga. Istovremeno se izrađuje (foto) dokumentacija te građe i te zbirke se zaštićuju kao kulturno dobro. Potom se ta dokumentacija u obliku znanstvenoga rada objavljuje u časopisu sa svjetski priznatim referencama: Croatia Christiana Periodica.
U realizaciji ovoga projekta sudjeluju brojni volonteri – stručni suradnici, a redaktori kataloga – specijalisti za staru knjigu se brinu da ti podaci dobiju svjetsku razinu kvalitete. I Papinsko sveučilište Antonianum u Rimu je na svoje stranice postavilo poveznicu na ovaj Katalog. Do kraja 2016. godine se planira obraditi svu stranu rijetku građu iz XVI. st. i većinu hrvatske građe, te. nakon toga objaviti cjelokupni fond građe iz XVI. st. kao posebno (elekt. i/ili klasično) izdanje. Nažalost, ovaj projekt Ministarstvo kulture, kao što je već rečeno, do sada ne financira, a nije predvidjelo ni ikakvu mogućnost financiranja iz EU – fondova.
Nadamo se da će Ministarstvo kulture ove Vlade iz redova Domoljubne koalicije razumijeti vrijednost i značenje knjižne baštine hrvatskoga naroda u vlasništvu Katoličke crkve i da će kao neke od lokalnih uprava i samouprava ipak dati materijalnu podršku i suradnjom svojih knjižnica i stručnjaka u tome sudjelovati. Najveći teret realizacije ovoga projekta snosi Hrvatska franjevačka provicija sv. Ćirila i Metoda koja svjesna značenja, vrijednosti te građe za Crkvu i hrvatski narod nastoji ovim projektom dati svijetu istinsko lice Crkve i hrvatskoga naroda, prekinuti ovo još od završetka II. svjetskoga rata nametnuto utamničenje hrvatske knjižne baštine.
