Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje (IHJJ) i ove godine u Mjesecu hrvatskoga jezika nastavlja tradiciju predstavljanja svojih novih izdanja pa je tako u ponedjeljak predstavljeno šest novih izdanja koja autorski potpisuju znanstvenici toga instituta.
Radove svojih kolega predstavljali su znanstvenici Instituta, pa je tako Ankica Čilaš Šimpraga predstavila rad Domagoja Vidovića “Zažapska onomastika” koja je, rekla je, knjiga najkraćega naslova, a Matea Birtić rad najdužega naslova “Izražavanje prostora i vremena prijedlozima s genitivom u hrvatskom i ruskom jeziku” Ivane Matas Ivanković koja je nastala na temelju autoričine doktorske disertacije.
“Zažapska onomastika” – na stotinjak stranica autor prikazuje zažapsku antroponimiju
Kako je istaknula Čilaš Šimpraga, knjiga “Zažapska onomastika”, doktorska disertacija temelj je i knjige u kojoj Vidović obrađuje antroponime i toponime Zažablja – područja između Metkovića i Neuma na granici Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Današnje Zažablje, objasnila je, srce je srednjovjekovne humske župe Žaba (Yabasco) koje je, zbog povijesnih okolnosti, svedeno na ostatke ostataka prvotnoga Zažablja. Među brojnim zanimljivim podatcima knjiga, nakon dijalektološkoga opisa, na stotinjak stranica autor prikazuje zažapsku antroponimiju. Na tomu su prostoru, dodala je, sačuvana kršćanska osobna imena kao što su Đurađ, Lazar, Mihajlo, Mitar, Sava i Jovan, koja inače rijetko nalazimo u suvremenoj hrvatskoj antroponimiji. Kao jedan primjer u mnoštvu zanimljivih podataka o osobnim imenima, Čilaš Šimpraga navela je da se ime Zoran tumači kao inačica od imena Juraj.
Kad se pak radi o ‘knjizi najdužega naslova’, predstavljačica je istaknula kako je svojim radom autorica obogatila hrvatsko jezikoslovlje novim popisom, a i opisom, prijedloga i prvi put su određene sveze riječi definirane kao složeni, tj. proizvedeni prijedlozi. Birtić smatra da je kvaliteta knjige i u njezinoj komparativnoj sastavnici jer je zajednička obradba hrvatskog i njemu srodnog ruskog prijedloga od koristi u izučavanju tih jezika, a može poslužiti i kao pomoć prevoditeljima s jednog jezika na drugi.
Barbara Štebih Golub: vrsna poznavateljica kajkavskih gramatika
Bogata izdavačka djelatnost IHJJ-a iznjedrila je i sljedeći naslov – knjigu Barbare Štebih Golub “Ignacije Szentmartony i Uvod u nauk o hrvatskome jeziku” koja, istaknula je predstavljačica Marijana Horvat, potvrđuje autoricu kao vrsnu poznavateljicu kajkavskih gramatika, koja je ovom knjigom potvrdila svoje prvenstvo i buduću nezaobilaznost u tome području, kako u prevođenju sa staronjemačkoga, tako i gramatikografskoj i gramatikološkoj obradbi.
Predstavljene su i knjige “Riječi i njihovi susjedi” Goranke Blagus Bartolec čiji je praktični dio, rečeno je, utemeljen na proučavanju kolokacijskih sveza (primjerice, upućenosti riječi na druge riječi), koje su prikupljene i potvrđene u korpusu hrvatskoga književnog jezika, knjiga Ivane Lovrić Jović “O starome dubrovačkome govoru nazbilj”, koja se, također, temelji na autoričinoj doktorskoj disertaciji, te na njezinu primarnom znanstvenom interesu – dubrovačkom jeziku i govoru 17. i 18. stoljeća i želji da popuni prazninu u dotadašnjim jezičnopovijesnim istraživanjima dubrovačke jezične baštine.
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) i IHJJ suizdavači su “Rječnika hrvatskoga kajkavskoga književnog jezika” kojega je uredio akademik Radoslav Katičić, a obradili znanstvenici IHJJ-a – Željka Brlobaš, Ivana Franić, Ivan Kalinski, Kristian Lewis, Adela Ptičar i Barbara Štebih Golub. Kako je rečeno na predstavljanju, taj je rječnik jedno od temeljnih djela hrvatske povijesne leksikografije, a rezultati obradbe omogućuju usporedbu sinkronijskoga i dijakronijskoga jezičnog stanja, a time i propitivanje povijesnoga razvoja hrvatskoga jezika.
