U ponedjeljak 12. studenog 2018. u Bazilici sv. Petra u Vatikanu u nazočnosti hrvatskih biskupa otkrivena je hrvatska spomen ploča. O čemu se točno radi, kako je došlo do ostvarenja ove inicijative, što na ploči piše, razgovarali smo s glavnim pokretačem ove inicijative, hrvatskim isusovcem p. Božidarom Nagyom.
Recite nam najprije kako ste došli na tu ideju da se postavi hrvatska ploča u Bazilici sv. Petra?
Poticaj da konačno i mi Hrvati imamo neko spomen-obilježje u Bazilici sv. Petra na svoju dugu kršćansku povijest dobio sam od Mađara koji su nas u tome smislu odavno pretekli jer imaju ne jedan nego čak tri spomen obilježja na svoje kršćanstvo i na svoju vjernost Rimokatoličkoj crkvi. Tu je najprije njihova velika kapela u kripti Bazilike koju je svečano otvorio i blagoslovio 1980. Papa Ivan Pavao II. Potom su tu dvije ploče: jedna je na vanjskom zidu Bazilike u spomen mađarskog gostinjca za hodočasnike koji je izgradio uz samu Baziliku sv. Petra još oko tisućite godine njihov kralj sv. Stjepan a postojao je više od 700 godina! I potom je tu u samoj Bazilici njihova treća ploča postavljena 2000. godine za Velikog Jubileja u spomen na tisućitu obljetnicu pokrštenja Mađara.
I koji su Vam bili prvi koraci, kojim ste putem krenuli?
Naravno, za ostvarenje ove ideje nije dovoljan pojedinac nego je trebalo zainteresirati hrvatske biskupe da oni prihvate i odobre ovaj prijedlog. U siječnju mjesecu 2013. g., dakle prije pet godina, uputio sam dopis na HBK i izložio sam ovu ideju. Nakon tri mjeseca dobio sam pozitivan odgovor u kojem mi javljaju da je prijedlog prihvaćen i da će oni dalje voditi ostvarenje ove inicijative preko svoga delegata. Međutim prošle su tri godine a da se nije ništa pokrenulo niti ostvarilo.
I potom ste Vi ponovno preuzeli inicijativu!
Da, ali ovaj puta na drugi način. 27. veljače 2016., dakle prije skoro tri godine, pošao sam direktno do kardinala Angela Comastrija koji je „arciprete“ Bazilike, tj. glavni nadstojnik, odnosno rektor Bazilike sv. Petra. Primio me je veoma srdačno. Izložio sam mu prijedlog. Gotovo da nisam mogao vjerovati s koliko zanimanja i susretljivosti je Kardinal slušao moje izlaganje. Rado je prihvatio ovaj prijedlog i odmah mi je rekao koji su daljnji koraci za ostvarenje ove ideje: treba ponovno obavijestiti HBK da oni sada službeno upute njemu kao rektoru Bazilike molbu i da uz molbu pošalju odmah i prijedlog teksta koji bi bio uklesan na ploči.
Koliko je Kardinal Comastri bio zainteresiran za stvar pokazao je još jedan detalj s toga Vašega susreta s njime!
Da, nakon što smo završili razgovor, pošli smo odmah obojica na mjesto gdje se nalaze takve ploče, među njima i mađarska, a to je hodnik koji vodi iz Bazilike u Sakristiju. Kardinal je odmah izabrao i odredio mjesto za hrvatsku ploču gdje je sada i postavljena.
Recite nam sada nešto o samome tekstu. Što konkretno piše na ploči?
Kada sam po drugi puta obavještavao HBK o ploči nakon razgovora s Kardinalom Comastrijem u veljači 2016., poslao sam ujedno i moj predložak za tekst, tj. glavne ideje, tj. spomen na najvažnije događaje iz naše kršćanske povijesti povezane sa papama i Svetom Stolicom koje bi trebale biti spomenute na ploči. To su: pokrštenje Hrvata kao prvoga od slavenskih naroda, prvi kontakti sa Svetom Stolicom za Pape Ivana IV. potom knez Branimir i Papa Ivan VIII. te njihova izmjena pisama, krunjenje kralja Zvonimira za Pape Grgura VII. i naravno proslava Branimirova Jubileja 1979. s Papom Ivanom Pavlom II. Tekst se potom u HBK dorađivao, nadopunjavao, korigirao. Naš vrsni latinist i sastavljač tekstova za takvu vrstu ploča vlč. Slavko Kovačić iz Splita preveo je tekst na latinski jezik koji je onda u svibnju 2017. g. poslan u Vatikan.
I kako je potom bilo s pločom, kada je ona izrađena?
Ploča je rađena, tj. klesana u klesarskoj radionici Fabrike sv. Petra, ustanove koja je zadužena za održavanje Bazilike. Počela se raditi u mjesecu listopadu prošle, 2017. godine i bila je dovršena koncem godine. Početkom ove godine tj. početkom siječnja 2018. g. ploča je postavljena na svoje mjesto koje je Kardinal Comastri odredio još prije dvije godine kod moga prvog susreta s njime. Međutim ploča je cijelo ovo vrijeme od siječnja mjeseca pa sve do danas bila prekrivena drevnim pokrovom. Naime, hrvatski biskupi su odredili da se ploča otkrije sada u mjesecu studenom kada oni svi budu bili u Rimu prigodom svoga pohoda ad limina, što je, evo, danas i ostvareno na radost svih nas i naravno cijele Crkve u Hrvata.
I kako je konkretno protekao samo obred otkrivanja ploče?
Hrvatski su biskupi ujutro 12. studenoga u 7,30 sati služili sv. misu u kripti Bazilike na grobu sv. Petra; bila je to prva točka programa pohoda ad limina na kojoj su koncelebrirali i hrvatski svećenici studenti koji se nalaze na studijima u Rimu. Nazočni su bili i veleposlanici Republike Hrvatske i BiH pri Svetoj Stolici, te osoblje Doma hrvatskih hodočasnika, nešto hrvatskih vjernika i predstavnici medija. Po završetku sv. mise svi su se iz kripte uputili u hodnik do ploče koja je bila prekrivena zastorom. Pred pločom već su nas čekali kardinal Angelo Comastri i njegov pomoćni biskup mons. Vittorio Lanzani. Kada smo se svi okupili, slijedilo je otkrivanje ploče koju su zajedno otkrili kardinal Comastri i mons. Želimir Puljić kao predsjednik HBK. Potom je Kardinal Comastri izmolio blagoslovnu molitvu i poškropio je svetom vodom. Po završetku obreda uslijedio je radostan pljesak svih nazočnih uz pjevanje pjesme Do nebesa nakon čega je uslijedilo fotografiranje.
Ideja da Hrvati dobiju kakvo spomen obilježje u Bazilici sv. Petra postojala je i prije?
Da, točno je, ali nažalost nije došlo do njezine realizacije. Bio je to pater Zvonimir Zlodi, franjevac konventualac, dugogodišnji hrvatski ispovjednik u Bazilici sv. Petra kojega ovom prigodom moramo svakako spomenuti i koji je prvi predložio tu ideju. On je isto tako potaknut od Mađara još 1980. g. kad je mađarska Crkva te godine izgradila kapelu u kripti Bazilike koju je svečano blagoslovio Papa Ivan Pavao II., uputio dopis našim biskupima s prijedlogom i molbom da i mi Hrvati nešto slično načinimo. Tadašnja generacija biskupa je pohvalila tu ideju, ali dalje od pohvale nije se ništa pokrenulo niti ostvarilo i tako je ta ideja ostala samo na razini neostvarene želje.
Tekst ploče je na latinskom jeziku kao i sve ostale slične ploče u Bazilici. Kako glasi latinski tekst, a kako glasi u hrvatskom prijevodu?
Moram najprije reći ovo: iznad teksta, u sredini ploče nalazi se hrvatski grb i križ s Višeslavove krstionice tako da je ploča odmah prepoznatljiva kome pripada. A ispod ovih naših vjerskih i nacionalnih simbola slijedi tekst na latinskom:
IN MEMORIAM EVANGELIZATIONIS CROATORVM
PRIMAE APVD SLAVORVM GENTES •
IOANNES PP. IV MISIT EIS ABB. MARTINVM FERE A. DCXLI •
IOANNES PP. VIII BENEDIXIT DVCEM BRANIMIRVM
POPVLVMQVE EIVS IN HAC BASILICA
IN FESTO ASCENSIONIS DOMINI A. DCCCLXXIX •
S. GREGORIVS PP. VII REGEM CONFIRMAVIT ZVONIMIRVM
A. MLXXVI VNCTIONE ET CORONATIONE
PER MANVS ABB. GEBISONIS •
S. IOANNES PAVLVS PP. II HAEC MEMORANS
IN HAC BASILICA MISSAM LINGVA CROATA CELEBRAVIT
A. MCMLXXIX •
A.MMXVII LAPIS HIC POSITVS
FRANCISCO SVMMO PONTIFICE
Prijevod teksta na hrvatski:
U SPOMEN EVANGELIZACIJE HRVATA,
PRVOG OD SLAVENSKIH NARODA. –
PAPA IVAN IV. POSLAO IM JE OPATA MARTINA 641. –
PAPA IVAN VIII. BLAGOSLOVIO JE U OVOJ BAZILICI
KNEZA BRANIMIRA I NJEGOV NAROD
NA BLAGDAN GOSPODINOVA UZAŠAŠĆA G. 879. –
SV. PAPA GRGUR VII. OKRUNIO JE ZVONIMIRA ZA KRALJA PO RUKAMA OPATA GEBIZONA G. 1076. –
SV. PAPA IVAN PAVAO II. SVE OVO SPOMINJUĆI
U OVOJ JE BAZILICI SLAVIO SV. MISU
NA HRVATSKOM JEZIKU G. 1979. –
SPOMEN PLOČA POSTAVLJENA JE OVDJE 2017. G.
U VRIJEME PONTIFIKATA PAPE FRANJE
