Ivan Miklenić: 50 godina djelovanja Kršćanske sadašnjosti

Foto: Narod.hr

Svečanom misom zahvalnicom u zagrebačkoj prvostolnici, programom »Kršćanska sadašnjost – putovanje u pet slika« te znanstvenim kolokvijem pod nazivom »Vjera i kultura« najveća hrvatska crkvena izdavačka kuća »Kršćanska sadašnjost« d.o.o. proslavila je u utoraka. lipnja 50 godina plodnoga višestrukoga djelovanja bez kojega je nezamisliva pokoncilska Crkva u Hrvata, a istodobno to je vrlo važan doprinos ukupnoj hrvatskoj kulturi, piše Ivan Miklenić za Glas koncila.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Kršćanska sadašnjost” slavi 50. obljetnicu “najvećeg katoličkog izdavača od Beča do Vladivostoka” za vrijeme Jugoslavije

Premda danas »Kršćanska sadašnjost« (KS) ponajprije i poglavito živi i djeluje kao izdavačka kuća u vlasništvu Zagrebačke nadbiskupije, njezini početci i djelovanje u komunističkom razdoblju bili su plodan znak životnosti Crkve odozdo, u katoličkom, osobito teološkom, intelektualnom krugu. Nastanak i početak djelovanja KS-a, a taj je naziv prvi put spomenut u časopisu »Svesci« g. 1966., koji je tiskalo Hrvatsko književno društvo sv. Ćirila i Metoda, bio je novo okupljanje katoličke inteligencije, koja je počela izlaziti »iz sakristije« u javni prostor i patničku Crkvu, ranjenu i traumatiziranu likvidacijama i zatvaranjem brojnih svećenika na čelu s nadbiskupom Alojzijem Stepincem, otvarati se europskim i svjetskim idejnim strujanjima u općoj Katoličkoj Crkvi.

Provođenje ideja II. vatikanskog koncila

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Naime, Crkva u Hrvata, mora se priznati, zbog okovanosti komunističkim režimom nije sudjelovala u idejnoj pripravi II. vatikanskoga koncila i tek je s pojavom Glasa Koncila u hrvatske katoličke krugove počeo dolaziti dio idejnih strujanja koja su se sučeljavala na II. vatikanskom koncilu i Izvan njega. Osnivači KS-a i osnivači Glasa Koncila jednako su disali i jednako su željeli izvući Crkvu u Hrvata iz izolacije »sakristije« i izolacije koju je nametala državna granica, te nije bilo važnijega crkvenoga događanja u koje ne bi bili snažno i plodno uključeni.

Stvaralački nemir i oduševljenost novim licem koncilske Crkve nagnao je profesore Katoličkoga bogoslovnoga fakulteta u Zagrebu da uz svoj profesorski rad razvijaju djelatnosti koje su istodobno bile provođenje ideja II. vatikanskoga koncila i oživljavanje traumatizirane Crkve u Hrvata.

(VIDEO) 50 godina Kršćanske sadašnjosti- u lipnju svečano obilježavanje na Kaptolu

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Odvajanjem od Hrvatskoga književnoga društva sv. Ćirila i Metoda te u suradnji sa zagrebačkim nadbiskupom kardinalom Franjom Šeperom koji je 22. veljače 1968. izdao dekret o utemeljenju »Centra za koncilska istraživanja, dokumentaciju i informacije Kršćanska sadašnjost« profesori teologije počeli su okupljati i intelektualce vjernike laike, te prepuni ideja, počeli jedinstveno i iznimno služenje kakva nije bilo za usporedbu ni u jednoj državi pod komunističkim režimom. Premda suočeni s nedostatkom sredstava, prostora i suradnika, zahvaljujući spremnosti na žrtvu i odricanje, kako osobnu tako i članova različitih redovničkih zajednica koje su često ustupale i svoje prostore, može se reći, u rekordnom roku omogućili su ostvarivanje koncilske liturgije u Crkvi u Hrvata izdavši na hrvatskom jeziku misal, lekcionare, obrednike, kao i Časoslov naroda Božjega, koji danas u rukama ima svaki đakon, svećenik i svaka Bogu posvećena osoba. Drugi vatikanski koncil u Crkvi u Hrvata ni na kojem drugom području nije Crkvi u Hrvata ni na kojem drugom području nije bio tako uspješno oživotvoren kao na liturgijskom, zahvaljujući upravo KS-u. Osim toga, nemoguće je izbrojiti tribine, predavanja ili nagovore u kojima su profesori KBF-a u Zagrebu, osobito oni aktivni u KS-u, tumačili koncilske zasade i poglede na Božju riječ, koncilsku teologiju općenito, suočavanje sa suvremenim svijetom, dijalog, ekumenizam…

KS

U vremenima kad je knjiga vjerskoga ili teološkoga sadržaja bila željno očekivana i nasušno potrebna KS je osobito tekstovima svojih osnivača Tomislava Janka Šagi-Bunića, Vjekoslava Bajsića i Josipa Turčinovića, unosio u hrvatsku crkvenu i vjerničku javnost posve nove ideje i naglaske, usklađene sa zahtjevima novoga vremena, a vjerne i evanđelju i crkvenoj tradiciji, koje su danas u Crkvi u Hrvata, može se reći, općeprihvaćene. Izdavački napori nisu bili lišeni brojnih poteškoća, uključujući i one što je Crkva živjela u uvelike neprijateljskom režimu, te su zahtijevali i posebnu umješnost, dijalošku otvorenost prema tadašnjim državnim vlastima i povezivanje s katoličkim izdavačima u Europi. Nakon demokratskih promjena u Hrvatskoj na tu žegu dana koju je trebalo podnijeti gotovo se posve zaboravilo te je, katkad uz nedomišljene hijerarhijske potpore, relativno malo hrvatsko tržište knjiga vjerskoga i teološkoga sadržaja otvoreno privatnim inicijativama kojima je nužna dobit, a manje služenje općemu dobru Crkve i ukupne hrvatske kulture. Crkva se ne može odreći služenja cjelovitomu društvu u kojem djeluje, pa tako i crkveni izdavači svjesno izdaju i knjige kojih se troškovi katkada i ne mogu pokriti, ali su nužne za vjersku i opću kulturu u Hrvatskoj.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Nemjerljiv je i doprinos KS-a hrvatskoj kulturi posljednjih 50 godina jer uz knjige vjerske, crkvene i teološke tematike, KS je bio pionir stvaranja vjerskoga filma, promicatelj književnoga, likovnoga i glazbenoga stvaralaštva kršćanske inspiracije, bilo zanemarene ili prešućene baštine bilo novih ostvarenja. Zahvaljujući doprinosu KS-a i drugih crkvenih izdavača, recentna hrvatska kultura obogaćena je kako važnim djelima kraćega daha tako i djelima visokih umjetničkih dometa, a koja u suvremenu hrvatsku stvarnost unose na suvremen način neprolazne kršćanske vrjednote. Stoga treba pozdraviti napor KS-a što je za svoj zlatni jubilej objavio »Jubilarni opći katalog izdanja Kršćanska sadašnjost 1968. – 2018.« jer on dokumentira iznimno izdavačko, vjersko i kulturno djelovanje koje bi i crkvena i opća javnost u Hrvatskoj trebale puno više vrjednovati i svjesnim čitanjem ne dopuštati da sve to (p)ostane zakopano ili neotkriveno blago.

* Mišljenja iznesena u kolumnama osobna su mišljenja njihovih autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala Narod.hr

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.