Izložba “Adolf Frankl – Umjetnost prije zaborava” u Galeriji Klovićevi dvori

Izložba “Adolf Frankl – Umjetnost prije zaborava” popratni je program Festivala tolerancije – JFF Zagreb i bit će otvorena u Galeriji Klovićevi dvori 5. svibnja u 19 sati, a predsjednik Festivala Branko Lustig rekao je da slike Frankla točno odražavaju užas i strahotu koncentracijskih logora.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Bio sam jedno vrijeme u logorima, ali moram reći da sam bio mali, imao sam 10 do 13 godina. Sjećam se nekih slika. Ostali su mi u pamćenju ti dimnjaci koji su stalno pušili. Ako nije bilo plamena, onda je izlazio dim. Nekako uvijek kad dođem u Birkenau, odjedanput počnem mirisati. To je bio miris tog dima koji je bio specijalni dim jer je to zapravo izgoreno ljudsko meso”, rekao je Lustig.

Smatra da će posjetitelji izložbe moći doživjeti ono što doživljavaju i posjetitelji koncentracijskih logora, a osvrnuo se na svoj nedavni posjet Auschwitzu: “Prekjučer sam bio u Krakowu i otišao sam u Auschwitz s 10 000 mladih ljudi. Unatoč tome što poznam svaki kamen, govorio sam studentima o Auschwitzu, vodio sam ih u Birkenau i oni su prisustvovali svečanosti komemoracije. Mislim da je to najveća svečanost komemoracije u svijetu. Najviše me ganulo kad je židovski svećenik iz Izraela započeo molitvu za mrtve. Tih 10 000 mladih glasova na tom ogromnom groblju počelo je ponavljati za rabinom riječi molitve za mrtve. Ta je molitva prvi put u mom životu imala neki smisao. To me je jako potreslo”.

Adolf Frankl rođen je 1903. godine u Bratislavi gdje je 1944. godine zarobljen zajedno s obitelji i deportiran u slovačkiz koncentracijski logor Sered, nakon čega je prebačen u logor Auschwitz-Birkenau. Logor je bio evakuiran, a Frankl je potom preživio Althammer odakle ga je oslobodila Crvena armija 1945. godine. Vratio se u Bratislavu i počeo slikati ciklus “Vizije iz pakla – Umjetnost protiv zaborava”. Djela s motivima holokausta nastavio je stvarati u Beču sve do svoje smrti 1983. godine.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Direktorica Festivala tolerancije koji traje od 18. do 24. svibnja Nataša Popović rekla je da je ideja festivala da bude pristupačan svim skupinama, pa tako i socijalno ugroženima: “Ne naplaćujemo ulaz. Vidjet ćete po slikama da ima tema koje obrađuju stradanja Židova i onih koje obrađuju stradanje Roma. Ima različitih tema i čini mi se da ova izložba prepričava holokaust i strahotu koja se dogodila prije sedamdesetak godina”.

Izložba počinje slikom naziva “Diktator (Varijacije Hitlera na putu prema propasti”) i završava slikom Eichmanna čije je lice građeno od tijela žrtava. Na kraju je slika s mnogo likova koja je ujedno na katalogu i plakatu, a riječ o “licima koja autor ne može nikada zaboraviti”.

Autor likovnog postava izložbe Mario Beusan rekao je da “nije bez razloga što su uz slike legende neuobičajeno velike, puno veće nego inače kakve stavljamo na izložbama. To je namjeno jer su tekstovi u tim legendama zapravo sastavni dio i jako bitne za razumijevanje slika. Postav je s jednim pijetetom postavljen na najjednostavniji mogući način jer djela pričaju jednu potresnu priču”.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Izložbu zbog njezine snažne poruke, dojmljivih i šokantnih slika koje su podsjetnik na holokaust smatra važnom direktor Austrijskog kulturnog foruma Georg Christian Lack. “Godinama surađujemo s festivalom i smatram da je ove godine zaista naglasak na izložbi koja je došla iz Beča budući da se slike Adolfa Frankla čuvaju u bečkoj galeriji, a voditelj izložbe “Umjetnost protiv zaborava” u Beču jest autorov sin Thomas Frankl. On će također doći na otvaranje izložbe”, poručio je Lack.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.