U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu u četvrtak 5. veljače otvorena je izložba “Tri rieči…”, a posvećena 200. obljetnici rođenja bosanskog i đakovačkog i srijemskog biskupa Josipa Jurja Strossmayera.
Izložbom se želi podsjetiti hrvatsku i međunarodnu javnost na začetnika i pokrovitelja najznačajnijih nacionalnih kulturno-prosvjetnih i znanstvenih projekata u modernoj hrvatskoj povijesti. Važnost obljetnice prepoznao je i UNESCO, uvrstivši je među značajne svjetske obljetnice u 2015. godini.
Izložba daje kraći pregled građe vezane uz ime toga hrvatskog svećenika, biskupa đakovačko-bosansko i srijemskog, teologa, mecene, političara, gospodarstvenika, kolekcionara. Otvorenju izložbe nazočili su i predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić, vojni biskup Juraj Jezerinac, prorektor za znanost, međuinstitucijsku i međunarodnu suradnju Zagrebačkog sveučilišta prof. dr. Miloš Judaš, kao i savjetnica za društvene djelatnosti Predsjednika RH mr. Zrinka Vrabec Mojzeš.
Glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice prof. Dunja Seiter-Šverko istaknula je kako se izložba otvara na znakovit datum u hrvatskoj knjižničarskoj povijesti. Naime, 5. veljače 1715. godine rođen je Adam Baltazar Krčelić koji je svoju bogatu knjižnicu oporučno ostavio knjižnici Kraljevske akademije, iz koje je nastala današnja Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, uz uvjet da se široj javnosti omogući korištenje te građe. Podsjetila je, kako u NSK pohranjeni i razni dokumenti i knjige vezane uz biskupa Strossmayera. Ova je izložba skroman, ali s punim poštovanjem ostvaren doprinos životu i radu velikog Strossmayera. Nadamo se da ćemo barem malim dijelom potaknuti sjećanje na njega jer ljudske veličine poput njega to svakako zaslužuju, rekla je.
Akademik Kusić istaknuo je da je biskup Strossmayer poput dobroga gospodarstvenika sabirao kulturna, narodna i materijalna dobra te ta ista dobra vratio narodu iz kojeg je potekao. Uime rektora Zagrebačkog sveučilišta prof. dr. Judaš govorio je o zaslugama biskupa Strossmayera u vezi osnutka Zagrebačkog sveučilišta.
Postav izložbe predstavila je urednica kataloga izložbe prof. Ana-Marija Tkalčić, davši kraći pregled izložbe, te građe koja se čuva u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. NSK čuva više od 800 bibliografskih jedinica različite literature o Strossmayeru, a tu se nalaze i mnoga pisma, rukopisi, knjige ali i grafički listovi, razglednice koje svojim sadržajem široj javnosti tek trebaju otkriti punu veličinu toga zaslužnog biskupa. Impresivni katalog izložbe na više od 120 stranica donosi slikovne priloge građe koja se čuva u Grafičkoj zbirci i Zbirci starih knjiga i rukopisa, potom popis pisama koja je drugima upućivao Strossmayer, kao i pisma upućena njenu, te popis rukopisa. Najopsežniji dio kataloga na nešto manje od sto stranica donosi bibliografiju radova J.J. Strossmayera objavljenih od godine 1850.
Osvrt na Strossmayerov život i rad dao je znanstveni savjetnik na Hrvatskom institutu za povijest dr. Zoran Grijak. Govoreći o jednoj od središnjih osoba hrvatske političke, društvene, crkvene i kulturne povijesti druge polovice 19. stoljeća i prvih godina 20. stoljeća, podsjetio je i na dva Strossmayerova gesla “Sve za vjeru i domovinu” i “Prosvjetom k slobodi”. Upravo ta dva gesla vodila su ga cijelog života u kojem je pomagao hrvatski i druge narode. Utemeljitelj je ključnih znanstvenih i kulturnih ustanova, ali cijelog svog života promicao je jedinstvo u crkvenom i narodnom smjeru. Osobiti doprinos na crkvenom polju dao je na Prvom vatikanskom saboru 1869./70. godine kada u pet dužih govora zastupa prava sabora i biskupa u odnosu prema papi, te se zalaže za ekumenizam. Njegove ideje donijele su plodove tek na Drugom vatikanskom saboru. Također je pomagao školovanje bosanskog franjevačkog pomlatka, te ponovnu uspostavu redovne crkvene hijerarhije u Bosni i Hercegovini, rekao je dr. Grijak, te zaključio da budućim povjesničarima u konačnoj znanstvenoj elaboraciji i ocjeni njegova djelovanja predstoji velik istraživački izazov, i radi činjenice da je nastojao i uvelike u tome uspio, u hrvatski prostor ugraditi sve komponente tadašnje europske kulturne razine. Izložba se može razgledati u atriju NSK do 18. veljače.
