Daleko najviše stranih dragovoljaca koji su se borili za hrvatsku slobodu došlo je iz Engleske, a iz država bivše Jugoslavije iz Kosova i Slovenije.
Ovo je istinita životna priča o junacima Domovinskog rata koji nikada neće biti zaboravljeni od hrvatskog naroda.
Po ocu Mađar iz Vojvodine, po majci Slovenac, ovaj junak Domovinskog rata jedan je od brojnih stranih dragovoljaca Domovinskog rata koji su među prvima stali na branik Domovine. Ferenc Balint bio je sudionik bitke za Maslenicu i sudjelovao u obrani Zadra, a vojnički put završio je kao pripadnik 4. brigade. Umro je prošle godine u svojoj Hrvatskoj, koju je branio s ljubavlju i srcem.
Foto: Facebook – Zahvala stranim dragovoljcima Domovisnkog rata
Skupina dragovoljaca Domovinskog rata koja se najmanje spominje, a svakako je vrijedna podsjećanja jesu strani dragovoljci. Da ne padnu u potpuni zaborav, trudi se stranica Zahvala stranim dragovoljcima Domovinskog rata koju vodi povjesničar Tomislav Šulj, a iz koje se o ovoj skupini branitelja može najviše naučiti.
Na njoj je objavljen podsjetnik na obilježavanje operacije Gusar (Maslenica) u kojoj je svoj doprinos između ostalih, dao i Ferenc Bálint.
O Ferencu je Borna Marinić, također povjesničar i kolega Tomislava Šulja, napisao da je kao pripadnik 159. brigade HV-a sudjelovao u obrani Zadra i njegovog zaleđa.
U redove HV-a, HOS-a i HVO-a pristiglo je više od 1000 stranaca iz više od 40 europskih zemalja, ali i drugih dijelova svijeta, bez obzira na vjeru, političku orijentaciju ili boju kože, i to je ono što čini veliku razliku između njih.
Najviše stranih dragovoljaca došlo je iz Engleske, a iz država bivše Jugoslavije iz Kosova i Slovenije.
Mnoga imena ovih junaka ostala su nepoznata hrvatskoj javnosti, a ono koje je najviše poznato je mladi HOS-ovac ubijen na Ovčari, Jean Michel Nicolier. Mnogi znaju i ime Thomasa Crowleya-Irca, još jednog HOS-ovog junaka, a među ovim imena hrvatska javnost zna i za Ferenca Balinta, rođenog u Vojvodini koja je od kraja I. svjetskog rata i stvaranja Jugoslavije dio Republike Srbije (do kraja I. svjetskog rata Vojvodina nije bila dio Srbije, nego je Srijem bio dio Hrvatske, a Bačka i Banat Mađarske).
Mnogi strani dragovoljci ostali su nakon završetka rata živjeti u Hrvatskoj, prigrlivši našu zemlju kao svoju domovinu, a hrvatski narod kao vlastiti. Kao i Ferenc Balint, koji je ostao živjeti u Zadru do svoje smrti 2020. godine.
* Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija
