Komedija obilježava 200. izvedbu najnovije produkcije mjuzikla “Jalta, Jalta”

Foto: fah

Zagrebačko Gradsko kazalište Komedija proslavit će u subotu 21. siječnja svečanu 200. izvedbu najnovije produkcije iz 2010. godine poznatog hrvatskog mjuzikla “Jalta, Jalta”, koji je davne 1971. skladao Alfi Kabiljo.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Libreto za mjuzikl napisao je Milan Grgić, a praizveden je, u režiji Vlade Štefančića, u prosincu 1971., kada su u glavnim ulogama nastupili Sanda Langerholz Miladinov, Boris Pavlenić, Richard Simonelli i Vlado Krstulović, dok je orkestrom ravnao Ferdo Pomykalo.

“Prometnuvši se odmah u veliki hit, ‘Jalta’ je na repertoaru Kazališta Komedije bila do 1995., a gostovala je širom bivše države – u Sloveniji na ljubljanskim Križankama čak 17 puta! – te 14 puta u Italiji, od čega deset puta s velikim uspjehom u tršćanskom Teatru Rosetti na talijanskom jeziku. U Zagrebu je, osim na Kaptolu, Komedija ‘Jaltu’ izvodila i u Hrvatskom narodnom kazalištu, u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog, velikoj dvorani Doma sportova, i na Zagrebačkom velesajmu…”, stoji u najavi.

Čitavo to vrijeme, od 1971. do 1995., “Jalta” je u Komediji izvođena u jednoj jedinoj postavi, a zanimljiva je i činjenica da je Boris Pavlenić jedini glumac koji je glumio u svim njezinim izvedbama, od praizvedbe 1971., ali u različitim ulogama: od 1971. do 1995. bio je u ulozi Ruskoga sobara Griše, a u novoj je produkciji Ruski general.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Radnja se odvija na Jalti, u veljači 1945., za vrijeme održavanja glasovite konferencije na kojoj su Staljin, Churchill i Roosevelt dijelili svijet. S državnicima na Jaltu stigla su tri njihova sobara: Rus Griša, Englez Stanley i Amerikanac Larry. Oni su zaduženi da čuvaju i zrače rublje šefova triju svjetskih velesila.

Sobari su smješteni u staroj vili Aramovski u kojoj kućepaziteljica Nina Filipovna vodi brigu da se živi u slozi i prijateljstvu. Međutim, jednako kao i njihovi šefovi, ni sobari nemaju jedan u drugog povjerenja. Oni, naime također dijele svijet, i možda bi ga nekako uspjeli “podijeliti”, kad ne bi bilo “zelene livade”, malog komadića zemaljske kugle koji se nalazi na Antartiku i o kojem šefovi velikih sila ne znaju ništa.

Vjerojatno najpoznatija pjesma mjuzikla je “Neka cijeli ovaj svijet”, glazbeni klasik koji donosi nadu da će svijet jednog dana biti kao zelena livada.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U najnovijoj produkciji najpoznatijeg hrvatskog mjuzikla veliki Komedijin ansambl kao ravnopravne alternacije predvode Sandra Bagarić, Renata Sabljak i Danijela Pintarić u ulozi Nine Filipovne, Đani Stipaničev i Davor Radić kao Griša, Ronald Žlabur i Damir Poljičak kao Larry, te Dražen Čuček i Dražen Bratulić kao Stanley.

Mila Elegović i Jasna Palić Picukarić izmjenjuju se u ulozi Brigadirke, Mirela Brekalo i Denis Grabarić kao Marfa te Adalbert Turner i Dario Došlić kao Samuel, dok su dirigenti Veseljko Barešić i Krešimir Batinić.

Redatelj je isti kao i 1971. – Vlado Štefančić. Scenograf je Dragutin Broz, kostimografkinja Elvira Ulip a koreografiju su prema koreografiji Tihane Škrinjarić postavili Tina Vrtar Stipić i Mladen Mordej Vučković.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Kad je Komedija godine 2010. ‘vratila’ Jaltu na svoj repertoar, svi su se složili da se ‘Jalta vratila kući’. U subotu slavimo 200. izvedbu ‘Jalte nove generacije’, kad će u glavnim ulogama nastupiti Danijela Pintarić, Đani Stipaničev, Ronald Žlabur, Dražen Čuček, Mila Elegović, Adalbert Turner, Denis Grabarić, i Dario Štulić, dok će orkestrom Komedije ravnati Krešimir Batinić, uz sudjelovanje zbora i baleta Kazališta Komedije”, ističe se u najavi.

“Komedijinu ‘Jaltu’ do danas je vidjelo preko 450 tisuća gledatelja pa, iako su je postavljala i druga kazališta – u Sarajevu, Zenici, Rijeci, Osijeku, Subotici, Beogradu, Oslu, Beču i drugdje – slobodno možemo reći da je Komedija pravi dom najdugovječnijeg domaćeg mjuzikla”, poručuju iz Komedije.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.