Let 3 i Eurosong: Natjecanje u glazbi ili čemu? Je li hrvatski doprinos pjesma?

eurosong
Foto: fah

Završio je još jedan Eurosong, Let 3 je završio na 13. mjestu. Jedni su zadovoljni, drugi razočarani, treći pak – zgroženi.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ovisno o prioritetima javnosti, Eurosong je u pojedinim zemljama, uključujući Hrvatsku, pravi spektakl. Mediji razglabaju o pojedinim aspektima toga događaja, od scenskog nastupa, preko mogućih poruka pa sve do mogućih manipulacija i zakulisnih igara pri određivanju rezultata. O kvaliteti glazbenih uradaka može se najmanje čuti i pročitati. No, valja podsjetiti da je Eurosong u strogom smislu ponajprije glazbeno natjecanje, a to znači da bi kvaliteta pjesama trebala biti u prvom planu. Međutim, rijetki su glasovi koji se time uopće bave.

> Let 3 na drag queen zabavi; za njih nastupa i Jovanka Broz Titutka. HRT oduševljen

Jedan od njih onaj je Ksenije Urličić, osobe koja je autoritet u tome području, legende hrvatskog televizijskog novinarstva, bivše urednice zabavnog programa na Hrvatskoj radioteleviziji, žene koja je stvorila Doru i godinama utjecala na trendove u popularnoj kulturi u Hrvatskoj. “To nije pjesma”, rekla je Ksenija Urličić za Jutarnji list komentirajući uspjeh hrvatskih predstavnika na Eurosongu.

Ta rečenica predstavlja možda i ključnu ocjenu ne samo hrvatskog nastupa na tome međunarodnom spektaklu, nego i samog karaktera toga natjecanja. I samim time postavlja pitanje, u čemu su se natjecatelji zapravo natjecali.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Uspjeh, ali kakav?

Ksenija Urličić čestitala je Letu 3 na 13. mjestu, rekavši kako je uspjeh doći na polovicu ljestvice. Međutim, na pitanje kako joj se svidio “naš” nastup, žena koja predstavlja autoritet u popularnoj glazbi odgovorila je kako je to nebitno. Drugim riječima, ogradila se od toga događaja. “To je Eurosong, sjajna zabava. Let 3 je uložio užasno puno truda, imali su odlične kostime, ali to nije pjesma”, kratko je zaključila.

Da je nastup Leta 3 ponajmanje pjesma, vidljivo je i iz onoga što se u javnosti govori o njima, ne samo u povodu Eurosonga, nego općenito od njihovih početaka. Bez sumnje, riječ je o nekakvoj vrsti glazbe, ali ona očito nije u prvom planu. Jer Let 3 je prije svega provokacija. Svojim dosljednim prostotama i poticanjem jugonostalgije ta riječka glazbena skupina sustavno se suprotstavlja vrijednostima koje odlikuju hrvatsko društvo, u što se uklapa i suradnja s “performericom” koja se naziva “Jovanka Broz Titutka”.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Svaka umjetnost je provokacija, ali u ovom slučaju pitanje je koliko tu ima uopće umjetnosti, ili je samo riječ o provokaciji, subverzivnom ponašanju s obilježjima teške dekadencije, budući i umjetnost, ma kakva bila, podliježe određenim kanonima. U tom smislu, Let 3 se savršeno uklopio u europske i globalne trendove rušenja normi, pa stoga i ne čudi njihov relativni uspjeh na europskoj pozornici.

Rušenje normi

Eurosong već godinama nije u prvom redu natjecanje u glazbenom izričaju, nego u ukupnom nastupu koji je dobrim dijelom usmjeren na pomicanje vrijednosnih normi sve do njihova potpunog rušenja. Stoga i tvrdnja Ksenije Urličić kako nije riječ o pjesmi ne govori samo o nastupu riječke skupine, nego ukazuje na stvarni karakter toga natjecanja. U Hrvatskoj su jedni ponosni zato što se “Hrvatska” preko Leta 3 u nečemu dokazala. Drugi su pak razočarani smatrajući da je “Hrvatska” trebala proći i bolje. Treći se pak zgražaju smatrajući da to što nudi Let 3 i nije Hrvatska, niti da je dostojno hrvatskog kulturnog podneblja.

> Let 3 u finalu Eurosonga; nisu svi oduševljeni: Sramote Hrvatsku. Oni su običan politički projekt

No to je samo “sjajna zabava”, kako reče Ksenija Urličić. Zabava za one kojima je do takve zabave. Oni koji u tome ne vide nikakvu zabavu nego obični prostakluk, u hrvatskoj javnosti proteklih mjeseci teško su mogli doći do riječi. Ostaje pitanje u čemu se onda “Hrvatska” natjecala na Eurosongu? Ako je vjerovati Kseniji Urličić, nije u glazbi. Unatoč tome, mnogi u Hrvatskoj ponosni su na Let 3. Kad bi se organiziralo europsko natjecanje u uzajamnom pljuvanju, bi li Hrvati i tada bili ponosni na uspjeh hrvatskog predstavnika i identificirali se s njime?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.