Maksimirski živi svijet na fotografijama Saše Ćetkovića u studiju Moderne galerije

Maksi Mir, 2020, foto sasa cetkovic

Izložbu “Maksi Mir” fotografa Saše Ćetkovića, javnost – uz obavezno pridržavanje epidemioloških mjera koje je propisao Nacionalni stožer civilne zaštite RH – od 20. listopada do 5. studenoga imati priliku razgledati u Studiju Moderne galerije „Josip Račić“.

Umjetnik u postavu, koji potpisuje uz povjesničarku umjetnosti i likovnu kritičarku Ivu Körbler pokazuje četrnaest digitalnih kolor fotografija koje je u posljednje dvije godine snimio u jednom od najljepših europskih parkova.

Osvrt Ive Körbler na izložbu

U vremenu kaosa, buke i psihoze u kojemu živimo, više no ikada težimo za prirodom i boravkom u njezinim ambijentima, bez obzira radilo se o gradskim parkovima i perivojima ili divljoj, netaknutoj prirodi. U nizu zagrebačkih parkova, posebna cjelina perivoja Maksimira „kreacija je koja je proizašla iz vlastitog osjećaja za oblikovanje jednako kao i u pejzažnom slikarstvu, samo je ovdje sredstvo živa priroda kojom se stvara slika. Tu se vrtlarskom umjetniku pruža pravo polje rada u otkrivanju harmoničnog odnosa punog i praznog naizmjeničnim djelovanjem šume, livada, vode. Načinom grupiranja stabala i žbunja, oblikovanjem i presijecanjem linija puteva, odnosom tla i vode postižu se osobiti efekti u otvaranju vidika, u stvaranju iluzije prostora“*. Maksimirski koncept otvorenog romantičarskog perivoja koji imitira slobodnu prirodu trajna je inspiracija za uvježbano fotografsko oko jer je broj varijacija vizura i kadrova kompozicije gotovo nepregledan.

Tako je za Sašu Ćetkovića ideja projekta „Maksi Mir“ bila da u Maksimiru snimi njegov životinjski svijet koji je tamo, u nekadašnjoj biskupskoj šumi, živio i postojao do kraja 18. stoljeća dok tu još nije bio oformljen park Maksimir, te ga tako kroz ovu cjelinu fotografija vrati u njegovo prijašnje prirodno stanište. Hortikulturni koncept perivoja takvu je ideju u potpunosti omogućio jer Maksimir u svojim mnogim segmentima i danas djeluje poput netaknute slobodne prirode. U tu svrhu, u dogovoru s Lovačkim muzejom, Saša Ćetković snimio je muzejske eksponate životinja u prirodnom staništu maksimirske šume, in situ. Namjerno je izabrao ptice grabljivice, jastreba, škanjca i sovu, koje su simbolički i totemski u svim kulturama vezane uz pojam apsolutne slobode i praiskonske povezanosti s prirodom. Stoga ih je također snimao iz zraka, dronom, kako bi autentičnije i preciznije, iz prave ptičje perspektive, dočarao vizure na ljepotu šume, livada i vodenih površina parka Maksimir.

Naime, fotograf je prepoznao da su ptice grabljivice, lebdeći nekoliko stotina metara iznad naših glava u potpunoj tišini, uspjele postići taj nama ljudima gotovo nemoguć ideal mira i slobodnog uživanja u ljepoti prirode Maksimira. „Kada sam lebdio u balonu iznad Zagreba spoznao sam tu njihovu apsolutnu tišinu usprkos zagrebačkoj vrevi koja je bila ispod mene. Nažalost, malo je ljudi koji su sposobni usred najveće gužve naći svoj mir. Volio bih da s našom izložbom podsjetimo ljude da ne trebaju imati krila kako bi bili iznad svojih problema. Dovoljno je na trenutak pobjeći u tišinu Maksi Mira“, zapisat će Saša Ćetković u pratećem opisu izložbe.

Uostalom, kako je i perivoj Maksimir često devastiran ljudskom nebrigom i nepažnjom, tako su i ptice grabljivice – iako zaštićene vrste – gotovo na rubu izumiranja. Time ova izložba nosi u nepretencioznom kontekstu i poruku o važnosti očuvanja rijetkih i zaštićenih vrsta ptica. Možemo se, naime, još uvijek diviti snazi divlje i netaknute prirode u srcu grada te drveću koje slobodno raste, uz kontrast prepariranih ptica za koje uopće ne osjećamo da nisu žive. Savršen stupanj mimikrije između prave i artificijelne prirode koju na svojim fotografijama postiže Saša Ćetković ukazuje na njegovu veliku vještinu prilagodbe svjetla i sjene u određenom trenutku dana dok je snimao kadrove ovog ciklusa, čak i iz vrlo velike blizine.

Veliki dijelovi plavih jezera, snježne bjeline i smeđi tonaliteti drveća daju ovom ciklusu autentičan kontemplativni i meditativni ton. Mijene godišnjih doba ne mijenjaju trajnu ljepotu prirode maksimirskog perivoja, već mu svaki put iznova daju nov koloristički plašt, otkrivaju nove nepravilne, razvedene volumene i cjeline vegetacije, kao što bismo i mi, gradski ljudi trebali kroz godinu mijenjati sebe u skladu s prirodnim ritmovima i ciklusima. Ideja Saše Ćetkovića želi pokazati kako to nije tek jedna od postneoromantičarskih utopija, već sasvim stvarna opcija bijega od gradske histerije i teških dnevnih energija metropole u divnu kreaciju perivoja Maksimir. Citirajući brojne stručnjake parkovne arhitekture u 19. stoljeću, Olga Maruševski navodi „da je i divlja priroda lijepa“, te „da je pravo zadovoljstvo slijediti u njoj tragove ljudske djelatnosti; ona je poput plemenita kamena koji tek brušenjem dobiva pravi sjaj“**. Ne moramo putovati u daleke krajeve svijeta kako bismo pronašli svoj mir – dovoljno je otići na kontemplativno putovanje do prirodnih ljepota u Maksi Mir.

*Prema: Maruševski, Olga; Jurković, Sonja: Maksimir, Školska knjiga, Zagreb, 1992., str. 29-30; Ulčnik, Ivan: Franjo Serafin Körbler, u: Zagreb / revija, god. XI, 1943., str. 248-261. Hortikulturni plan na kojem se temelji današnji izgled perivoja Maksimir izradio je moj prapradjed Franjo Serafin Körbler (1812., Dačice u Moravskoj – 1866., Zagreb), koji je na poziv nadbiskupa Jurja pl. Haulika, uz preporuke s dvora iz Beča, došao iz Laxenburga kraj Beča trajno u Zagreb u Haulikovu službu kao njegov nadbiskupski nadvrtlar. Franjo Serafin je kao vrtlar i botaničar (ing. hortikulture, prema današnjem stručnom zvanju) radio u parku Schönbrun i perivoju Laxenburg, a Hauliku je upravo Laxenburg bio uzor perivojne ljepote, no nipošto sa željom da ga kopira, stoga poziva upravo Körblera da zajedno naprave plan za Maksimir.

*Maruševski, Olga; Jurković, Sonja: Maksimir, Školska knjiga, Zagreb, 1992., str. 27.

O Saši Ćetkoviću

Rođen 1968. u Zagrebu, gdje je završio Školu za primijenjenu umjetnost i dizajn, odjel fotografije. Treća je generacija fotografa u obitelji koja se posvetila fotografiji. Surađuje s vodećim reklamnim, PR agencijama i Hrvatskom turističkom zajednicom. Bio je službeni fotograf HNK u Zagrebu gdje je snimao operne, baletne i dramske predstave, te portrete njihovih protagonista. U novinskoj fotografiji bio je urednik fotografije, fotograf i stručni suradnik u svim relevantnim hrvatskim mjesečnim i tjednim izdanjima. Imao je 11 samostalnih izložbi fotografija i sudjelovao na više od 50 skupnih.
Član je ULUPUH-a i HZSU-a.

Nagrade (izbor):
2020. Posebno priznanje PORTRET 2020, finalist Hrvatskog fotografskog centra, ocjenjivački žiri, Iva Korbler (povjesničarka umjetnosti), Luka Mjeda (samostalni fotograf)

2020. Druga nagrada: srebrna plaketa i diploma, FK Color, IZ MUZEJA, ocjenjivački žiri , Jolanda Todorović (povjesničarka umjetnosti), Ivica Nikolac (fotograf) i Rebeka Legović (fotograf),
Galerija KORTIL Rijeka / Hrvatska

2019. Posebno priznanje PORTRET 2019, finalist Hrvatskog fotografskog centra, ocjenjivački žiri, Iva Korbler (povjesničarka umjetnosti), Saša Novković (samostalni fotograf) i Zvonimir Atletić (samostalni fotograf)

2018. Brončana medalja, za seriju od pet fotografija u kategoriji portreta na međunarodnom natječaju PRIX DE LA PHOTOGRAPHIE PARIS PX3
Paris / FRANCUSKA.

2018. Finalist u kategoriji apstraktna fotografija, Fine Art Photography Awards, FAPA,
London / ENGLESKA

2017. Osvaja treće mjesto u kategoriji portreta kao finalista međunarodnog natječaja „Rovinj Photodays“ u konkurenciji 8600 fotografija od 600 fotografa iz 27 država. Glavni selektor ocjenjivačkog suda je bio Wilie Osterman (Prof. College of Art and Design, USA)
.

2016. Prva nagrada fotografskog natječaja „Kao na nebu“. U sastavu stručnog žirija: Dr.sc. Miroslav Mikota, profesor fotografije; Petar Sabol (EFIAP, EPSA) profesionalni fotograf; Martina Matota, kazalište Gavella.

2016. Prva nagrada u kategoriji Portret umjetnika i ujedno pobjednička fotografija svih kategorija natječaja „Kultura u fokusu“, koji je organiziran uz potporu Grada Zagreba i PBZ banke. Žiri u sastavu: Draženka Jalšić Ernečić (MGK), Janko Belaj (fotozine.org,ULUPUH), Robert Gojević (BLUR magazine), Hrvoje Gržina (HDA), Mario Periša (Sveučilište Sjever).

2016. GPU Mentions, priznanje globalne fotografske unije za kolor fotografiju na temu „Religije u svijetu“, Konya / TURSKA.
2016. FPC, Zlatna medalja, nagrada Focus Photo Cluba za crno bijelu fotografiju na međunarodnom salonu fotografije Victor Polynsky, Bishkek/ KIRGISTAN.

Samostalne izložbe:
2018. „Lacrimosa“, Galerija Kristofora Stankovića, Starogradska Vijećnica, Ulica sv. Ćirila i Metoda 5, Zagreb
2017. „Klupe“, Galerija ZLARIN, Zavičajni muzej „Vesna Parun“ Muzej grada Šibenika, Zlarin
2017. „Svjetiljke“, Galerija MODULOR, Centar za kulturu Trešnjevka, Park Stara Trešnjevka 1, Zagreb
2016. „Kao On“, Galerija ULUPUH, Tkalčićeva 14, Zagreb
2015. „Jedan dan“, CENTAR VIZUALNIH UMJETNOSTI, Photo Art Gallery Batana, Trg brodogradilišta 2, Rovinj
2007. „Novinari“, Press club, Perkovčeva 2, Zagreb
2005. „Svijet“, Europski dom, Jurišičeva 1, Zagreb
2004. „Čovjek“, Branimir centar, Branimirova 29, Zagreb/ Crkva Sveti križ, Trg sv. Križa, Novi Zagreb
2003. „Radosna vijest“, Art galerija Miriam, Jurišičeva 6, Zagreb/ Crkva Sveti križ, Trg sv. Križa, Novi Zagreb
2003. „Uskrsnuće svjetla“, Švicarska kuća, Maksimir, Zagreb
2003. „Umjesto kuhanih jaja“, Knjižnice Grada Zagreba, Trg Ante Starčevića 6, Zagreb

Skupne izložbe:
2020. „VIZURA 2020//vrijeme extrema“, žirirana izložba ULUPUH-a, virtualna i ostvarena izložba u izložbenom salonu Muzeja Međimurja Čakovec, Trg Republike 5, Čakovec

2020. „Art Eco / Šuma“, žirirana bienalna ULUPUH-ova izložba, Galerija ULUPUH, Ilica 13, Zagreb

2020. „Iz muzeja“ žirirana izložba finalista, FK Color, Galerija KORTIL, Strossmayerova 1, Rijeka

2020. „Voda“, žirirana izložba ULUPUH-a ,Galerija MODULOR, Centar za kulturu Trešnjevka, Park Stara Trešnjevka 1, Zagreb
2020. „ Portret 2020“, žirirana izložba HFC-a, Muzej Mimara, Rooseveltov trg 5, Zagreb
2019. „Kom/Art“, umjetnost po želji, žirirana izložba ULUPUH-a, Grafički fakultet Sveučilišta, Getaldićeva 2, Zagreb.
2019. „Dubrava intimno“ izložba Dražen i Ivor Lapić, Saša i Josip Ćetković, Galerija Vladimir Filakovac, Dubrava 51a, Zagreb.
2019. „Kultura U fokusu“, izložba finalista, Sveučilište Sjever, Trg Žarka Dolinara 1, Koprivnica.
2019. „Voda“, žirirana izložba ULUPUH-a, Galerija ULUPUH, Tkalčićeva 14, Zagreb
2019. „ Portret 2019“, žirirana izložba HFC-a, Muzej Mimara, Rooseveltov trg 5, Zagreb
2018. Izložba fotografija kazališne, filmske i modne fotografije, Galerija Jozo Kljaković, Rokov perivoj 4, Zagreb
2018. Aktualno 6, „Zajedno“, žirirana izložba ULUPUH-a, Muzej Mimara, Zagreb/ Galerija „Batana“Rovinj /Narodni muzej Labin.
2018. „Voda“, žirirana izložba ULUPUH-a, Galerija Crveno & Crno, Trg žrtava fašizma 1, Zagreb.
2017. „ Primijenjeno – strogo kontrolirani uvjeti“ žirirana izložba ULUPUH-a, Galerija ULUPUH, Tkalčićeva 14, Zagreb / Skok u umjetnost-umjetnost na dlanu NK Vlado Gotovac, Sisak
2017. „ Rovinj Photodays“, izložba finalista, Zavičajni muzej grada Rovinja, Trg maršala Tita 11, Rovinj / Muzej za umjetnost i obrt, Trg Republike Hrvatske 10, Zagreb
2017. „Kultura U fokusu“, žirirana izložba, Sinagoga, Svilarska ulica, Koprivnica.
2017. „Voda“, žirirana izložba ULUPUH-a, Studio Moderne galerije Josip Račić, Margaretska 3, Zagreb.
2016. Aktualno 5, „Intimno“, žirirana izložba ULUPUH-a, Muzej Mimara, Zagreb/ Galerija „Batana“Rovinj /Narodni muzej Labin.
2016. „Voda“, žirirana izložba ULUPUH-a, Studio Moderne galerije Josip Račić, Margaretska 3, Zagreb.
2015. „Voda“, žirirana izložba ULUPUH-a, Studio Moderne galerije Josip Račić, Margaretska 3, Zagreb.
2015. „Kom/Art“, žirirana izložba ULUPUH-a, Galerija ULUPUH, Tkalčićeva 14, Zagreb.
2015. „Jedan dan“, izložba u sklopu “THE GLOBAL LEADERSHIP SUMMIT“, Hypo centar, Slavonska avenija 6, Zagreb; Pastoralni centar, Jakova Gotovca 2, Čakovec; Pastoralni centar, Primorska ulica 2, Rijeka
2014. Aktualno 4, „Memory Code Project 014“, žirirana izložba ULUPUH-a, Muzej Mimara, Zagreb/ Galerija „Batana“Rovinj /Narodni muzej Labin/Principij, Rijeka
2014. „Božje stvorenje“, Novi Dvori, Zaprešić
2013. Ena Begović, Foyer HNK Zagreb
2013. „Otvorena vrata vječnosti“, Novi dvori, Zaprešić
2012. Aktualno 3, „U svijetu paralelnih stvarnosti“, žirirana izložba ULUPUH-a,
Muzej Mimara, Zagreb/ Galerija „Batana“Rovinj /Narodni muzej Labin;
2012. „Ogledalo duše“, TD FEST 5, Novi dvori, Zaprešić
2011. „Bijela kronika“, TD FEST 4, Novi dvori, Zaprešić
2011. „Molitva za Hrvatsku“, izložba u sklopu „Dani kršćanske kulture, umjetnosti i stvaralaštva“, Daruvar
2010. Aktualno 2+60, žirirana izložba ULUPUH-a, Muzej Mimara, Zagreb/ Galerija „Batana“Rovinj /Narodni muzej Labin
2008. Aktualno, žirirana izložba ULUPUH-a, Muzej Mimara, Zagreb/ Galerija „Batana“Rovinj
2003. „Otvorena scena“, Umjetnički paviljon, Trg kralja Tomislava 22, Zagreb
1994-1995. Kazališna fotografija, HNK, Trg maršala Tita 15, Zagreb
1987. „More“, izložba maturalnih radova odijela za fotografiju ŠPUD, Trg maršala Tita 11, Zagreb;

* Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija    

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr