Načelnik Sektora za normativne i upravno-pravne poslove Ministarstva kulture Tomislav Jelić je na tribini ‘Agencija za elektroničke medije (AEM): neovisnost, transparentnost, učinkovitost’ održanoj u utorak naglasio kako smatra da AEM svoje zadaće obavlja uredno, te ‘da je dosad bilo pokušaja da se AEM vrati pod okrilje Ministarstva, ali da je ipak bolje da Vijeće za elektroničke medije sa svim svojim stručnim službama i dalje bude neovisno regulatorno tijelo’.
> Tko sve ulazi u Vijeće za elektroničke medije?
Jelić je na tribini u organizaciji Hrvatskog novinarskog društva naglasio i kako AEM ima veliku ulogu o osiguranju neovisnosti, transparentnosti i učinkovitosti medija, a pogotovo prije najavljenih i dugo očekivanih promjena u medijskom zakonodavstvu. Iskazao je i potrebu donošenja cjelovite medijske strategije o kojoj se, prema njegovim riječima, već godinama govori i priprema te kako, unatoč višegodišnjim pokušajima, iz svega toga dosad ništa nije ‘sretno ispalo’.
‘Svi dosadašnji pokušaji stvaranja medijske strategije ukazivali su na probleme, ali ne i kako ih riješiti. Svi dokumenti koje donose Vlada ili ministarstva trebaju biti akcijski planovi i mjere koje predviđaju kada će se nešto provesti Što se tiče strategije, u Ministarstvu je u tijek rad na tome i vjerujem da bi ona mogla biti gotova do kraja godine’, rekao je Jelić.
Zamjenik predsjednice Agencije za elektroničke medije Damir Hajduk istaknuo je kako smatra da AEM kojim upravlja Vijeće za elekroničke medije jedno od ‘neovisnijih regulatornih tijela’ koji ne daje samo radijske i televizijske koncesije nego provodi i nadzor rada elektronskih medija. Istaknuo je i kako AEM nije na državnom proračunu već se financira od nakladnika koji izdvajaju 0,5 posto svog godišnjeg prihoda. Naglasio je i kako AEM nadzire koncentraciju medijskog vlasništva, potiče medijjsku pismenost ,samostalno upravlja svojim proračunom i financijama, ali i samostalno provodi nadzor i određuje kazne izdavačima koji krše Zakon o medijima.
Hajduk je predstavio i podatke o nadzoru koji je AEM proveo tijekom 2016. navodeći kako je tada bilo obrađeno čak 213 predmeta s mogućim kršenjima odredbi Zakona o medijima. Vijeće za elektroničke medije (VEM) je tijekom prošle godine nakladnicima televizije i radija te pružateljima elektroničkih publikacija izreklo 45 mjera, a u 186 predmeta nije bilo utvrđeno kršenje Zakona o medijima.
O zakonskim okvirima, načinima uspostavljanja i održavanja neovisnosti od političkih utjecaja te dobrim praksama u zemljama Europske unije govorila je profesorica Sandra Bašić Hrvatin, profesorica na Fakultetu za humanističke studije Primorskog sveučilišta u Kopru i medijska savjetnica raznih međunarodnih organizacija i institucija.
U raspravi je sudjelovalo i Zoran Kovačić s Mreže TV koji je upozorio na netransparentnost odlučivanja u dodjeli koncesija prozvavši članove Vijeća za pogodovanje političkim strukturama. Pritom se založio da članove VEM-a biraju sami nakladnici, a ne Sabor.
Podsjetimo, Agencijom za elektroničke medije (AEM) upravlja Vijeće za elektroničke medije.
Vijeće za elektroničke medije ima sedam članova. Predsjednika i članove Vijeća za elektroničke medije imenuje i razrješava Hrvatski sabor na prijedlog Vlade Republike Hrvatske. Predsjednik Vijeća ujedno je i ravnatelj Agencije. Mandat članova Vijeća je 5 godina.
Diskutabilne odluke
Samo u zadnjih godinu dana, Vijeće za elektroničke medije donijelo je par odluka koje su revoltirale i podijelile javnost. Prva od njih je ona o privremenom oduzimanju koncesije Z1 televiziji na tri dana. Oduzeta je zbog emitiranja emisije Markov trg koju je urednik i voditelj Marko Jurič odjavio porukom svima koji šeću Cvjetnim trgom da budu oprezni jer je u blizini crkva u kojoj stoluju četnički vikari.
Ovo nije prva tako drastična mjera Vijeća, rekla je predsjednica Vijeća Mirjana Rakić u HRT-ovom Studiju 4.
> U ime obitelji: Dvostruki kriteriji Vijeća za elektroničke medije o govoru mržnje!
Još jedna dvojbena odluka Vijeća tiče se članka Hrvoja Marjanovića “Mrtvaci uživo: katoličke nekrofilske orgije su najluđi show na HRT-u” s portala Index. Vijeće je ocijenilo da tu nije riječ o govoru mržnje, s objašnjenjem: “Pojedini dijelovi teksta zasigurno mogu povrijediti osjećaje vjernika i načelno mogu predstavljati uvredu, ali to nije dovoljno. Da bi postojala uvreda, mora postojati uvrijeđena osoba”, ocijenili su.
Također, politička pristranost Vijeća za elektroničke medije pokazala se kad je Agencija za elektroničke medije smatrala da je zahtjev od Udruge “U ime obitelji”, koja je zatražila da se opomenu mediji koji koriste termin “gej brak” za institut “životnog partnerstva”, nema elemenata kršenja Zakona o elektroničkim medijima, ni drugih pravnih propisa iz njezine nadležnosti pa Vijeće “Nnije imalo osnove za postupanje”.
Iz udruge su upozoravali kako se neprestanim izjednačavanjem „životnog partnerstva“ s brakom, iako su vladajući tvrdili kako se radi o dva različita instituta, u medijima uporno nameće percepcija braka suprotna onoj za koju su se građani RH većinski izjasnili na referendumu kada je u Ustav RH (čl. 62., st. 2.) unesena odredba prema kojoj je brak „životna zajednica žene i muškarca“. Ali to nije bilo dovoljno.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
