Nakon što su mediji objavili da Ministarstvo kulture i medija predlaže uvođenje novog modela otkupa knjiga za knjižnice od iduće godine, a s kojim se ne slaže Zajednica nakladnika i knjižara, razgovarali smo s predsjednikom te Zajednice, Slavkom Kozinom iz nakladničke kuće Naša djeca.
Prema predloženom modelu Ministarstva odgovornost odabira naslova koji se otkupljuju za knjižnice u većoj mjeri se prebacuje s članova Kulturnog vijeća za knjižnu, nakladničku i knjižarsku djelatnost na same knjižnice. Dakle, one bi u većoj mjeri same odabirale naslove koji bi se otkupljivali.
> Nakladnici prozvali Ministarstvo kulture za pogubnu politiku prema knjizi: Najavili tribinu
> Izdavač Stanek za Narod.hr: Nemaju svi nakladnici jednak tretman kod Ministarsva kulture
U razgovoru za Narod.hr, Slavko Kozina rekao nam je da se spomenuti model još ne uvodi, tj. da će se ove godine sve odvijati po starom modelu. Objasnio nam je zašto se Zajednica ne slaže s predloženim modelom te je potvrdio da vode razgovore s Ministarstvom te kako se nada da će ti razgovori u sljedećih godinu dana donijeti rezultate.
Za 2022. godinu nema promjene
“Za 2022. godinu nema promjene – radi se po starome. To funkcionira na način da Kulturno vijeće za knjižnu, nakladničku i knjižarsku djelatnost kaže svoje, a nakon toga se Ministarstvo, stručne službe i sama ministrica slože s time. Što se tiče promjene, ona se zasad neće desiti.” – kaže Kozina za Narod.hr i nastavlja:
“Ministarstvo ima za cilj implementirati jednu ideju koju je pokušalo implementirati već 2018., a tiče se sadržajne i tehničke promjene načina kako bi knjižnice direktno ‘vukle’ narudžbe. Taj dio ima više problema. Mi smo već davno rekli, kao cijeli ceh, da to ne podržavamo. Naša glavna skupština je rekla da ćemo odbiti to što su oni tada ponudili. Budući da oni to zasad neće implementirati imamo na miru vremena razgovarati i vidjeti koji bi to model bio najbolji kako za nakladnike, tako za čitatelje koji posuđuju knjige kroz sustav knjižnica.”
“Svrha je da u knjižnice dođu naslovi i koji nisu komercijalni”
“Osnovna svrha je da u knjižnice dođu i oni naslovi koji nisu komercijalni. Radi se o nekih 13-14 milijuna kuna koji su na raspolaganju direktnim otkupom, nakon što Vijeće da sud o knjizi, ta se knjiga otkupi i distribuira se kroz mrežu narodnih knjižnica. Postoji dio sredstava koji su direktno dostavljeni knjižnicama i knjižnice će njima, kao i do sada, raspolagati samostalno i kupovati građu koja im je potrebna.
Dio te građe Ministarstvo kulture samo šalje. Jasno je zašto. Ako knjižnici treba komercijalni naslov, primjerice “50 nijansi sive” i silna je želja ljudi da čitaju neki trenutni razvikani naslov ma kakav on bio, knjižnice će možda to htjeti kupovati zato što postoji interes čitatelja, ali kulturološki interes je ipak da se otkupi nešto što Ministarstvo kulture procijeni vrijednim. Da bi takva knjiga imala šanse ući uopće u izbor da bi se čitateljima na to moglo skrenuti pažnju, Kulturno vijeće donosi procjenu o tome.
O tome postoji i pravilnik što se i po kojem ključu otkupljuje. Ono što se otkupljuje mora, prije svega, imati kulturološki značaj za hrvatsku kulturu i hrvatski jezik. To je, u većini slučajeva, beletristika, dakle, romani. Ima nešto publicistike, ima nešto enciklopedija, i postoji vijeće za dječju knjigu.” – ističe naš sugovornik.
Nadam se da ćemo naći najbolji model
“Dakle, prvi dio iznosa ide preko Ministarstva kulture – ono otkupljuje po određenom ključu i šalje u knjižnice, a narodne knjižnice imaju 18 milijuna kuna kojima već same raspolažu bez da ih itko išta pita, već nakladnici direktno komuniciraju s njima.”
“Sada, oni sada predlažu da knjižnice imaju još veću slobodu odlučivanja. Dakle, što se tiče tog strukovnog problema, mi ćemo razgovarati s Ministarstvom kulture. Mi ćemo ove godine s njima sjediti i razgovarati da bismo vidjeli koji bi model bio najbolji i za nakladnike i za knjižnice. Vjerujem da ćemo doći do rješenja.” – zaključio je Slavko Kozina za Narod.hr.
*Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija
Tekst se nastavlja ispod oglasa
