Primorsko-goranski nakladnici u srijedu, 23. veljače u Gradskoj vijećnici organiziraju Javnu tribinu – Za spas knjige. Tribina će biti i izravno prenošena i na YouTube kanalu Grada Rijeke u 12 sati. Tema tribine je ukazati na, kako ističu, katastrofalan tretman na koji Ministarstvo kulture i medija tretira nakladnike iz Rijeke i Primorsko-goranske županije, koji su ove 2022. godine konačno spali na manje 0,5 posto dobivenih sredstava po osnovi potpore za književne projekte, otkupa knjiga za narodne knjižnice, programe u knjižarama, poduzetništva u kulturi te potpore za književno stvaralaštvo. Za to vrijeme, Ministarstvo kulture za nakladništvo u Zagrebu po svim osnovama dodjeljuje 96% svojih sredstava, a radi se o desecima milijuna kuna za odabrane. Taj tretman, ističu, traje godinama, nisu pomogli ni dopisi ni prepiske ni pojedinačni istupi. Rezultat je ugroza funkcioniranja nakladnika na ovom području, sve manje objavljenih knjiga, gašenje književne scene i naposljetku gašenje djelatnosti nakladništva ne samo u Rijeci i Primorsko-goranskoj županiji nego na području čitave Republike Hrvatske osim Zagreba.
Skupina nakladnika koji organiziraju tribinu, uputila je i otvoreno pismo o politici Ministarstva kulture i medija prema knjizi.
Kulminira nezadovoljstvo izdavača
O svemu se oglasila i Slobodna Dalmacija, koja je razgovarala s nekim nakladnicima te piše:
Kulminira neraspoloženje zbog raspodjele državnog novca kod ljudi koji se bave knjižarskim biznisom. Nakon što se na stranicama Slobodne Dalmacije pisalo o nezadovoljstvu načinom na koji je Ministarstvo kulture raspodijelilo potpore za knjige za 2022. godinu, sada novi val primjedbi stiže od izdavača iz Rijeke i s primorsko-goranskog područja.
Navodeći kako velika većina novca ostaje uvijek istim izdavačima s područja Zagreba – čak više od 90 posto! – dok oni u drugim gradovima dobivaju mrvice, pripremaju javnu tribinu za spas knjige, upozoravajući na to da će stalno preferiranje odabranih dovesti do zatvaranja izdavačkih kuća.
Čini se da im je dosadilo gledati kako dio nakladnika odlazi po državni novac “kao da idu na bankomat” i tako osiguravaju polovinu svojih godišnjih prihoda. Uputili su otvoreno pismo javnosti, kojim ministricu kulture Ninu Obuljen Koržinek pozivaju na dijalog – prije nego što bude prekasno.
– Na natječaj se prijavilo 150 nakladnika iz 15 županija i Grada Zagreba, a iz pet županija nije bilo prijava. Ukupno odobrena potpora iznosi 7,79 milijuna kuna. Potpora je odobrena za 71 nakladnika, a odbijena za 79 nakladnika. Već taj prvi podatak unosi zebnju – broj odbijenih veći je od broja odobrenih projekata. Ali to nije sve! Polovinu odobrenog iznosa, 3,9 milijuna, dobilo je samo 15 nakladnika od onih 71. Svih 15 je iz Zagreba!
I da ne bi bilo zabune, među tih 15 nisu naši najveći nakladnici koji redovito objavljuju najveći broj izdanja godišnje i za koje bi bilo razumno očekivati da prednjače u dobivenim potporama. Dakle, tu nema Školske knjige, Alfe, Znanja, Mozaik knjige.
Pa tko su onda ti “dobitnici” najvećih iznosa? Isti oni kojima je Ministarstvo kulture i medija već dugi niz godina bankomat preko kojega našim zajedničkim novcem ostvaruju samo svoje planove.
Dobrom dijelu tih nakladnika novac Ministarstva kulture i medija – što od potpore, što od otkupa, što od poduzetništva u kulturi – čini od 40 do čak 72 posto ukupnoga godišnjeg prihoda. Zamislite kako je lako planirati poslovnu, čak i pandemijsku godinu, kad znate da vam je unaprijed osigurano 50 posto godišnjeg prihoda! Država ima sve razloge da preuzme vlasništvo u tim privatnim tvrtkama!
Druga polovina iznosa raspoređena je na ostalih 56 nakladnika. I od tih 56, čak 44 je iz Zagreba! Onih osam nakladnika izvan Zagreba dobilo je ukupno samo 320 tisuća kuna ili četiri posto odobrenih potpora! Potpora nije odobrena ni jednom nakladniku iz čak devet hrvatskih županija: Primorsko-goranske, Istarske, Brodsko-posavske, Karlovačke, Bjelovarsko-bilogorske, Vukovarsko-srijemske, Šibensko-kninske, Dubrovačko-neretvanske i Krapinsko-zagorske. Već samo taj podatak bio bi dovoljan za opću uzbunu – smatra Milan Zagorac, književnik i vlasnik izdavačke kuće Studio TiM iz Rijeke, jedan od organizatora tribine.
Miro Radalj: ‘Bez pravednije raspodjele sredstava hrvatsko nakladništvo teško može opstati’
Za Slobodnu Dalmaciju svoj komentar je dao i Miro Radalj, ravnatelj izdavačke kuće Verbum.
– Iako potpore Ministarstva kulture dobivamo neproporcionalno svojem nakladničkom položaju ‒ jer peti smo najveći nakladnik u Hrvatskoj, a po dobivenom iznosu zadnje potpore tek smo na 24. mjestu ‒ Verbum unatoč tome posluje bez poteškoća u prvom redu zahvaljujući “potpori” kupaca i čitatelja naših knjiga. No ako se ne dogodi pravednija raspodjela državnih potpora i otkupa knjiga, hrvatsko nakladništvo teško može opstati i razvijati se. – ističe.
Slavko Kozina: ‘Jesu li vijeća idealna – procjena je u očima promatrača’
Predsjednik Zajednice nakladnika i knjižara Slavko Kozina također je komentirao situaciju za Slobodnu Dalmaciju:
– Znamo za dio tih problema i prenijeli smo ih ministrici na sastanku koji smo imali s njom prošle godine. Ne mislim da postoji diskriminacija po regionalnoj osnovi, to je posljedica centralizacije jer, realno, sva je knjižarska industrija u Zagrebu, tamo je većina novca. No, i dio nakladnika u Zagrebu je nezadovoljan. Sustav se mora unaprijediti.
Svjesni smo da nakladnički biznis treba ravnomjerno raspodijeliti i prodajna je mreža knjižara bolja nego što je bila. Također, nakon Mediteranskog festivala knjige u Splitu, sajam knjiga pokrećemo i u Osijeku.
Ministarstvo će se vjerojatno braniti da o raspodjeli novca odlučuju vijeća koja procjenjuju kulturološku vrijednost knjiga, njihovu kvalitetu, no jesu li vijeća idealna – procjena je u očima promatrača. Izdavači s riječkog područja legitimno ukazuju na to da se sustav treba mijenjati i ja se nadam da hoće.
Otvoreno pismo nakladnika koji organiziraju ovotjednu tribinu u Rijeci prenosimo u cijelosti.
Otvoreno pismo nakladnika iz Rijeke i Primorsko-goranske županije
‘Prema provedenom relevantnom istraživanju Vijeća Zajednice nakladnika i knjižara, u razdoblju od 2014. do 2021. godine, putem potpora za izdavanje knjiga, mjere Poduzetništvo u kulturi i otkupa knjiga za narodne knjižnice Ministarstva kulture, posve se eksplicitno uočava da Ministarstvo kulture preferira određene nakladnike, a zanemaruje, marginalizira pa čak i isključuje druge, mahom male, nakladnike, ali i one koji se nađu na tzv. “crnim listama” Ministarstva. Tako je istraživanjem utvrđeno da je tridesetak hrvatskih nakladnika putem navedenih bespovratnih potpora Ministarstva kulture u spomenutom razdoblju dobilo više od 90 milijuna kuna, odnosno čak 60% svih dodijeljenih sredstava, dok su svi ostali nakladnici koji su aplicirali za ta sredstva, njih preko 200, dobili tek 40%.
Ova politika preferiranja određenih nakladnika traje već zaista dugo, neovisno o političkoj opciji na vlasti. Svjesni smo da je Ministarstvo kulture možda željelo potaknuti najbolje (doduše opet po svom izboru, katkad i teško shvatljivom) upravo ne bi li “spasilo” hrvatsko nakladništvo, a koje se jako dugo nalazi u dubokoj strukturnoj krizi. No, s druge strane Ministarstvo je vodeći takvu politiku stvorilo ogroman disbalans na tržištu u kojem mali nakladnici dolaze na rub egzistencije, a i mnogi veći nakladnici posustaju u toj neravnopravnoj i netržišnoj utakmici. Ni oni ne mogu pratiti “izabrane” u licitaciji s autorskim pravima, prijevodima, likovnim opremama, odnosima s javnošću, marketingom itd.
Upravo završena Godina čitanja nije u tom smislu napravila nikakav pomak, dapače produbila je postojeće neravnoteže. Obje Covid godine (2020. i 2021.) izbacile su na površinu najveće anomalije u sustavu i doista je krajnji čas da pokrenemo aktivnosti koje bi rezultirale ispravljanjem tih anomalija.
Pri tom, ističemo upravo jeziv podatak da se više od 95 posto dodijeljenih sredstava za knjigu odnosi na izdavače u Gradu Zagrebu i najbližoj okolici, a manje od 5 posto na sve ostale nakladnike u Hrvatskoj! Na taj način, uz dugogodišnju praksu, poništeni su izdavački centri većih sredina u Hrvatskoj, a tzv. provincija u nakladničkom smislu potpuno je devastirana i presahla. Kulturna sredina poput Rijeke i Primorsko-goranske županije spala je na MANJE OD JEDAN POSTO dodijeljenih sredstava, što je do kraja ugrozilo opstanak nakladničke scene u Rijeci i na prostoru cijele PGŽ. Obzirom da ovaj kraj značajno doprinosi državnom proračunu, ovdašnji se nakladnici pitaju što od njega zapravo imaju?
Postavlja se i pitanje uočava li Ministarstvo kulture činjenicu da će nastavkom ove politike značajan dio malih nakladnika jednostavno biti prisiljen staviti ključ u bravu? Naime, izostankom sredstava, odbacivanjem projekata, verbalnom akrobacijom u pronalaženju formalnih razloga za diskvalifikaciju manjih te preferiranjem dijela već spomenutih nakladnika, stvara se nepremostivi jaz: dio izabranih nakladnika ostvaruje čak 50 do 70% svog ukupnog godišnjeg prihoda samo od Ministarstva kulture! Za njih je Ministarstvo kulture svojevrsni bankomat, ali taj bankomat punimo svi mi.
Je li to vizija Ministarstva kulture u 2022. godini? Znamo da su u cijelom promatranom razdoblju mnogi mali i marginalizirani ili, još gore, “nakladnici na crnim listama” objavili vrijedne i značajne knjige koje su jednostavno “prešućene” od Ministarstva kulture. Ovo se osobito odnosi na nakladnike izvan Zagreba. Je li to, ujedno, i vizija decentralizacije Hrvatske koje su očito svima puna usta, no realizacija nije na vidiku. Misli li Ministarstvo kulture politikom odugovlačenja zauvijek odgađati nužne promjene koje bi trebale revidirati takvu politiku?
Ovo je ujedno poziv ministrici Nini Obuljen Koržinek da se što prije odazove dijalogu, jer će u suprotnom imati stotine novih izgubljenih radnih mjesta u nakladništvu i s druge strane vječno ispruženu ruku “izabranih” koji sigurno ne žele promjene, a koji putem državnog, odnosno javnog novca ostvaruju svoje projekte. Ovo je posljednjih pet minuta za spas hrvatskog nakladništva.’
Valter Lisica (Lektira, Kostrena)
Dragan Ogurlić (Naklada Val, Rijeka)
Milan Zagorac (Studio TiM, Rijeka)
Emil Kršovnik (Paradox, Rijeka)
Mateo Dušević (Madoo, Trnovec)
Leonardo Marušić (Leo Commerce, Rijeka)
Leonardo Marušić, ml. (Felix Liber, Rijeka)
Franjo Butorac (Naklada Kvarner, Novi Vinodolski)
Shura Dumanić (Shura publikacije, Opatija)
Uskoro je, na traženje T-portala, stigao odgovor Ministarstva kulture i medija.
Narod.hr prvi pisao o problemu načina dodjele sredstava za izdavanje knjiga
Podsjetimo, o ovogodišnjoj dodjeli sredstava Ministarstva kulture za izdavanje knjiga, Narod.hr je već pisao. Objavili smo osvrt osvrt teatrologinje i direktorice izdavačke kuće Citadela libri dr. sc. Sanje Nikčević na rezultate natječaja Ministarstva kulture za potporu knjigama. U svom osvrtu ona analizira koje su izdavačke kuće dobile sredstva, a koje su odbijene te zaključuje kako Ministarstvo podupire “velike izdavače” i program kojeg nitko ne želi čitati. Njezin komentar pročitajte u cijelosti na poveznici:
Također smo objavili i komentar izdavača Josipa Staneka, čiji komentar možete pronaći na sljedećoj poveznici:
> Izdavač Stanek za Narod.hr: Nemaju svi nakladnici jednak tretman kod Ministarsva kulture
Glede dodjele sredstava obratili smo se i izravno Ministarstvu kulture i medija, zanimajući se zašto se u objavi izdavača kojima su dodijeljena sredstva ne navode naslovi knjiga za koja su sredstva odobrena. Najprije smo uputili upit Ministarstvu s molbom da nam dostave poimenični popis knjiga za koje su dodijeljena sredstva. U odgovoru koji nam je dostavljen poručuje se da Ministarstvo vrednuje i financira “prijavljeni nakladnički portfelj u cjelini, a ne pojedinačna knjiga, tako da popis pojedinačnih naslova koji se financiraju ne postoji”. Nakon toga ponovno smo se obratili Ministarstvu s upitom od kada i zašto prakticiraju takav pristup. Ministarstvo nam je tada dostavilo objašnjenje kojega možete pročitati u sljedećem članku:
Ministarstvo kulture nakladnicima: ‘Crne liste’ Ministarstva ne postoje
T-portal zatražio je i odgovor Ministarstva kulture i medija na teze koje su iznijeli riječki i primorsko-goranski nakladnici.
Odgovor Ministarstva prenosimo u cijelosti:
“Obavještavamo Vas da je u svim natječajima koji se odnose na književno-nakladničku i knjižarsku djelatnost istaknuto kako Ministarstvo podržava programe od nacionalne važnosti, a za programe lokalnog i regionalnog značaja očekuje se da tijela lokalne i regionalne uprave osiguraju financiranje. S obzirom na to da je većina nakladnika registrirana u Zagrebu, i nacionalno financiranje namijenjeno nakladnicima većinski se dodjeljuje onima registriranima na zagrebačkom području. S druge strane, većina nakladnika svojom distribucijom, bilo vlastitim web knjižarama, bilo suradnjom s knjižarama, distributerima i knjižnicama pokriva područje cijele Hrvatske. Prilikom odobravanja potpora izdavanju knjiga, kao i za sve druge programe, Ministarstvo se vodi jasno istaknutim kriterijima, a ne mjestom na kojem je pojedini prijavitelj registriran. Kriteriji odabira su jasno određeni i svima dostupni na ovoj poveznici.
Posebno skrećemo pozornost na programe časopisa, književnih manifestacija i književnih programa u knjižarama koji se redovito financiraju i čime se osigurava prisutnost knjige i književnosti u svim područjima Hrvatske. Spomenute ‘crne liste Ministarstva’ ne postoje, ali postoji praksa praćenja pridržavanja i redovnog ispunjavanja preuzetih ugovornih obaveza, kao što je i u svim pozivima istaknuto, što uvelike utječe na odobravanje budućih namjenskih proračunskih sredstava. To znači da prijavitelj koji nije ispunio ranije preuzete ugovorne obaveze, u slijedećem se natječaju neće financirati”, stoji u odgovoru Ministarstva kulture i medija T-portalu.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
