Lisica za Narod.hr: Hrvatsko nakladništvo nije samo ono što se vidi s prozora Ministarstva u Zagrebu

Foto: Valter Lisica, fah; fotomontaža: narod.hr

Za Narod.hr o politici Ministarstva kulture i medija prema izdavaštvu govori Valter Lisica, direktor izdavačke kuće Lektira.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Nezadovoljni politikom Ministarstva kulture i medija prema nakladništvu i izdavanju knjiga, skupina nakladnika iz Rijeke i Primorsko-goranske županije nedavno je Ministarstvu uputila otvoreno pismo, a ovog je tjedna u srijedu u riječkoj gradskoj vijećnici ta skupina organizirala i tribinu pod nazivom „Za spas knjige“.

O razlozima otvorenog pisma i tribine razgovarali smo s jednim od potpisnika i organizatora tribine, nakladnikom Valterom Lisicom.

> Nakladnici prozvali Ministarstvo kulture za pogubnu politiku prema knjizi: Najavili tribinu

Tekst se nastavlja ispod oglasa

> Prof. Nikčević: Ministarstvo kulture podupire ‘velike izdavače’ i program koji nitko ne voli čitati

> Izdavač Stanek za Narod.hr: Nemaju svi nakladnici jednak tretman kod Ministarsva kulture

Narod.hr: Jedan ste od potpisnika otvorenog pisma nakladnika Ministarstvu kulture i medija u kojem upozoravate na njihovu pogubnu politiku prema knjizi i izdavaštvu. Vi ste direktor izdavačke kuće Lektira, a svojevremeno ste bili i predsjednik Zajednice nakladnika i knjižara. Možete li nam se ukratko predstaviti?

Valter Lisica: U nakladništvu sam skoro 30 godina i gotovo isto toliko godina aktivan u cehovskim udruženjima. Bio sam predsjednik ZNK u vrijeme kad je našim upornim zalaganjem donijet Sporazum o jedinstvenoj cijeni knjige (2007.). Bio je to prvi propis od uspostave samostalne RH koji donekle regulira odnose u nakladničkoj djelatnosti. Na žalost, ostao je i do danas jedini, iako su u međuvremenu svi segmenti kulture regulirani zasebnim zakonima (Zakon o filmu, kazalištima, muzejima itd.)

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Narod.hr: U srijedu je u Rijeci organizirana tribina nakladnika iz Rijeke i Primorsko-goranske županije pod nazivom “Za spas knjige”. Koji su bili razlozi organiziranja tribine i kako ste zadovoljni njezinim odjekom?

Valter Lisica: Nakladnici u cijeloj Hrvatskoj, pa i mnogi iz Zagreba, nisu zadovoljni iznosom koji je namijenjen knjizi, a posebice načinom kako Ministarstvo kulture i medija raspoređuje sredstva za otkup knjiga i potporu novim izdanjima. Što se tiče ukupne svote, ona zapravo ne prelazi iznos koji nakladnici uplate u proračun kroz PDV na knjigu! To znači da MKM zapravo ništa ne financira (za razliku od svih godina kad je knjiga bila bez PDV-a, a ipak ju je ministarstvo financijski podupiralo) nego samo preraspodjeljuje sredstva koja svi mi uplaćujemo.

No, najveće primjedbe dolaze upravo na način te preraspodjele sredstava, a posebno od 2017. naovamo kad je došlo do dramatičnih poremećaja. Izdvojena je jedna skupina od dvadesetak nakladnika koja čini manje od 10% ceha i izrazito prednjači u dobivenim potporama i otkupima knjiga. Sve je kulminiralo kroz ove dvije pandemijske godine kad je obujam poslovanja svih nakladnika značajno pao i kad je država pomagala financirajući plaće zaposlenih u svim sektorima pa i u nakladništvu – ali svima jednako.

Naše ministarstvo je i u te dvije godine podijelilo uobičajene iznose sredstava za knjigu, ali ne na način da pomogne što većem broju subjekata u prevladavanju pandemijskih teškoća, nego još i zaoštravajući podjelu na odabrane i prezrene nakladnike. Zbog toga je Vijeće ZNK napravilo analizu svih sredstava koje je MKM od 2014. – 2021. dodijelilo nakladnicima te utvrdilo u kojoj mjeri prihodi sa strane MKM sudjeluju u ukupnom prihodu pojedinog nakladnika za svaku promatranu poslovnu godinu. Pokazalo se da dijelu nakladnika prihod od Ministarstva kulture čini od 35 do čak 98% ukupnog godišnjeg prihoda! Neki počinju poslovnu godinu znajući da im je 50% potrebnih prihoda unaprijed osigurano i to od zajedničkog novca kojeg svi mi uplaćujemo.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Jedan broj nakladnika “diktira tempo” svima ostalima

Naravno da tu nema govora o ravnopravnom tržišnom nadmetanju. Rezultati te analize su stravični jer se sada i dokumentirano vidi ono što mi osjećamo na tržištu već duži niz godina. Naime, ovakvom politikom potpore i otkupa knjiga jedan broj nakladnika došao je u poziciju da svima ostalima „diktira tempo“ na način da mogu izdašnije platiti autore, dizajnere, prevoditelje i sve sudionike u lancu knjige. Ta neravnopravna borba ugrožava poslovanje svima nama koji nismo „blizu vatre“, a do značajne neravnoteže ne dolazi zbog tržišne uspješnosti dotičnih nakladnika nego upravo suprotno – oni često i nemaju interesa da svoje knjige tržišno potvrđuju jer sasvim dovoljno dobiju od Ministarstva kulture i medija.

U čitavoj toj slici, nakladnici iz PGŽ-a prolaze najlošije. Od 2010. kad se na natječaja MKM javljalo 22 nakladnika iz naše županije i kad smo u ukupno odobrenim sredstvima MKM sudjelovali s minornih 1,83%, došli smo do toga da je 10 nakladnika prestalo postojati, a udio nas preživjelih pao je na 0,49%, dakle na statističku grešku. Mi smo protiv takvog odnosa pisali protestno pismo Ministarstvu još 2019., a okidač za sazivanje ove javne tribine bila je nedavna odluka MKM o potporama za 2022. kojom su nakladnici iz PGŽ-a dobili 0,00 kuna!

Tribina je dobila podršku Grada Rijeke i Primorsko-goranske županije te je sjajno medijska praćena kroz tekstove u novinskim izdanjima, radijske emisije i masovne objave na portalima. Pored toga, dan nakon tribine zastupnik iz PGŽ-a održao je na temu naše tribine petominutni govor u Saboru. No, to je, kako smo najavili, samo prvi u nizu događaja. Dobili smo i pismenu podršku brojnih kolega iz drugih sredina, no većina je molila da ih ne imenujemo što pokazuje svu dubinu problema.

Narod.hr: Na Vaše otvoreno pismo stigao je i odgovor Ministarstva u kojem se ističe da “crne liste” nakladnika (kojima Ministarstvo ne dodjeljuje novac) ne postoje, a na prigovor o lošem odnosu prema izdavačima izvan Zagreba poručuju da “Ministarstvo podržava programe od nacionalne važnosti, a za programe lokalnog i regionalnog značaja očekuje se da tijela lokalne i regionalne uprave osiguraju financiranje”. Što možete reći o ovom odgovoru?

Valter Lisica: Taj je odgovor toliko skandalozan da želim vjerovati kako je otpravljen bez odobrenja ministrice. Prije svega, tko je taj koji određuje što je u kulturi od nacionalne važnosti? Čak kad bi bila istina da mi izvan Zagreba objavljujemo samo lokalistički orijentirana izdanja ─ što uopće nije slučaj ─ još uvijek bi ostalo pitanje je li za Hrvatsku važnije objaviti knjigu o tradicijskoj kulturi maškara ili prijevode finskih i gruzijskih autora.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ali da hrvatsko nakladništvo nije samo ono što se vidi iz Runjaninove 2, i to kroz najuži prozor, svjedoči nedavno završena obljetnica New York Timesa. Naime, oni su tijekom 2021. obilježavali 125 godina neprekinute književne kritike u svojim izdanjima. Njihovi književni kritičari odabrali su 25 najboljih knjiga u posljednjih 125 godina. Od tih 25 naslova, u Hrvatskoj je objavljen 21 naslov, a od toga čak 6 u Rijeci! Od preostalih 15 naslova čak 10 su objavili nakladnici koji više ne postoje (Zora, Mladost, Algoritam itd.), a svi ovi koje MKM tako obilato potpomaže objavili su ukupno samo jedan naslov i to u siječnju 2022.

Narod.hr: Na koji bi se način politika Ministarstva trebala promijeniti?

Valter Lisica: Zahtjevi s naše tribine su sljedeći:

  • Decentralizacija sredstava za knjigu u Republici Hrvatskoj
  • Da preživjeli nakladnici Primorsko-goranske županije budu financirani u skladu s udjelom Županije u BDP-u RH (8,3%)
  • Pomoć nakladnicima iz drugih županija, naročito jadranskih, koji su u financijski nemogućoj situaciji
  • Odustajanje od novog modela otkupa knjiga koje Ministarstvo kulture i medija gura unatoč jednoglasnom protivljenju nakladnika (Skupština ZNK u rujnu 2021.)
  • Da se vrati transparentni model potpore knjizi jer sadašnji model ne omogućava ni pregled poduprtih naslova niti iznos potpore za pojedini naslov
  • Da se u prijedlog Zakona o kulturnim vijećima, koji je trenutno u e-savjetovanju, VRATI odredba o mogućnosti nadzora („status promatrača“)

Narod.hr: Planiraju li riječki nakladnici i daljnje korake nakon održane tribine i koji će to biti koraci?

Valter Lisica: Da, planiramo animirati kolege u drugim županijama pa će tako prva sljedeća tribina biti u Istarskoj županiji, u kojoj je nakladništvo gotovo potpuno zbrisano.

> Evo što kaže Ministarstvo kulture i medija o potporama za izdavanje knjiga i zašto ne navode naslove knjiga

> Zaklada ‘Čujem, vjerujem, vidim’: Slijepe osobe ostale bez dostupne literature zahvaljujući Ministarstvu kulture

> Odgovor zaklade ‘Čujem, vjerujem, vidim’ Ministarstvu kulture: Ono što je ministrica najavila nije se dogodilo

Ne prejudicirajući ničiju krivnju, prikupljene podatke o potpori i otkupu knjiga dostavit ćemo Državnoj reviziji i Državnom odvjetništvu.

Narod.hr: Imate li još nešto što biste željeli poručiti čitateljima?

Valter Lisica: Hvala vam na ovom pitanju jer prethodni odgovori mogu izazvati želučane tegobe i nelagodu, a knjiga je po svim svojim obilježjima sadržaj koji izaziva ugodu i opuštanje. Knjiga je kod mlađih generacija manje popularan sadržaj i moramo učiniti svaki napor da ona opet postane omiljeni sadržaj. Hrvatska je mala zemlja i naš je jezik izrazito ugrožen globalizacijskim procesima. Zato moramo čuvati temelje opstojnosti nacionalne kulture i jezika, a oni su upravo u knjigama. Stoga: Čitam, dakle postojim!

*Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija 

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.