Okrugli stol s temom: “Odnos Crkve i države u modernoj demokraciji” održan je danas u auli Sveučilišta u Zagrebu. Na okruglom stolu u organizaciji Svjetskog saveza mladih Hrvatska raspravljalo se o koegzistenciji Crkve, kao zajednice vjernika i laičke, sekularne države.
U uvodu predavanja predsjednik Svjetskog saveza mladih Hrvatska Marin Vipauc, istaknuo je da je u uvodu ugovora Svete Stolice i Hrvatske iz 1996. opisana nezamjenjiva povijesna i sadašnja ulogu Crkve u Hrvatskoj, a i danas je većinsko hrvatsko stanovništvo katoličko, a ti osjećaji i vjerske slobode u pluralističkom društvu trebaju se poštovati. Dvadeset godina kasnije govori se o reviziji ugovora, ukidanju dotacija Katoličkoj crkvi i dovodi se u pitanje pravo na priziv savjesti, rekao je Vipauc.
Da Europa ima velike problem vezan uz religiju, čime je sekularna država kršćane izgurala u geto, u kojem oni sada grade zid kako bi se zaštitili, rekla je Gudrun Kugler, pravnica i teologinja s Observatory on Intolerance against Christians in Europe iz Beča. Kugler se osvrnula na neke od problema s kojima se suočavalo kršćanstvo u današnjoj Europskoj uniji od zabranjivanja vjerskih simbola, do 41 zakona kojeg su pronašli da ograničava slobodu vjeroispovjesti u EU.
“Vidimo da prilično radikalne sekularne grupe stežu obruč oko kršćanstava, kroz zakone. To je dio strategije koja se provodi već godinama ako ne i desetljećima, a ljudska prava se koriste kao argumenti, često pogrešno,” misli Kugler.
“Cijela debata protiv diskriminacije temelji se kao na jednakosti prava, ali ne postoji apsolutno ni jedno ljudsko pravo koje će govoriti u prilog legislative protiv diskriminacije, naprotiv. Dakle vidimo da se odvija pogrešna debata,” rekla je Kugler.
“Trebali bi se početi baviti pitanjem što su zapravo ljudska prava,” rekla je Kugler i dodala da bismo svi zapravo trebali ponovo pročitati govor koji je papa Benedikt održao u Bundestagu 2011., gdje je rekao da je najveći problem danas to što smo mi potpuno odvojili prirodu i biologiju od zakona i razmišljanja, što nema smisla. Papa Benedikt je rekao da moramo ponovo otkriti što je zapravo ekološki za ljudsku osobu, nazvao je to ekologijom. “Znate li da ako zalijevate drvo sa sokom od naranče ono će umrijeti, ako dijete nema roditelje i ljubavi ista je stvar. To se može svesti na ekologiju”, rekla je Kugler.
Uz Kugler na okruglom stolu sudjelovala je Adina Raducanu iz LLM, European Training Center for Human Rights and Democracy u Grazu, a govorila je o problemima rumunjske pravoslavne crkve i države. “Ako bi usporedili Hrvatsku i Rumunjsku, u Hrvatskoj se argumentirano raspravlja, dok u Rumunjskoj se za nešto zna da nije dobro,ali ne zna se zašto i nema rasprave. To je posljedica komunizma”, rekla je Raducanu.
Pravni okvir odnosa katoličke crkve u Hrvatskoj i Španjolskoj, Antonio Quirós Fons, pravnik i član Hrvatskog kanonističkog društva, vidi kao srodne duše, slične u vjerskim , kulturnim i društvenim uvjetima nastajanja i provedbe.
“Da je sloboda vjerovanja temeljno ljudsko pravo svake osobe što se danas zaboravlja, pa se druga prava ,koja su druge, treće, čevrte, pete generacije ljudskih prava o kojima se često govori, smatraju važnijima od tog. To je pravo zapravo temelj mnogih drugih prava,” kazao je Željko Tanjić, rektor Hrvatskog katoličkog sveučilišta. “Sastoji se od slobode življenja vjere u skladu s vlastitom savješću. Nitko u tome ljudsku osobu ne smije sprječavati. Sloboda vjerovanja utemeljena je na dostojanstvu ljudske osobe, rekao je Tanjić. To pravo označava moralna sposobnost i dopuštenje djelovanja, bez prisile i bez zabrane od strane političke moći i države”, zaključio je Tanjić pozivajući se na dokument Dignitatis humanae.
Rješenje za kontroverze Kugler vidi u aktivnim debatama te je upozorava na “spiralu šutnje” u kojoj ukoliko šutimo, problem raste, jer tada i onaj do nas šuti, a spirala šutnje se širi te na kraju prevlada manjinsko mišljenje.
Na pitanje o trenutnim modelima i trendovima napada na kršćanstvo u Europi, Kugler je pojasnila da su problemi poput vandalizma izraženiji u Njemačkoj, Francuskoj i Austriji dok takav trend nije zabilježen u Velikoj Britaniji. Trendove u Hrvatskoj Kugler ne može predvidjeti ,no smatra da oni ovise o hrvatskoj Vladi, te pojašnjava najgori scenarij koji nam donosi spolni odgoj. “Hrvatski roditelji neće imati mogućnost maknuti djecu iz takvih programa, takva je situacija već prisutna u Njemačkoj, gdje su kršćanski roditelji, koji nisu htjeli da im djeca pohađaju spolni odgoj, zaradili 6 dana zatvora.”
Kugler je kazala da u Hrvatskoj ne postoji razvijena svijest o mogućem obrazovanju kod kuće, to treba osvijestiti, jer takva mogućnost omogućila bi roditeljima da djecu maknu sa satova spolnog odgoja ako to žele. “Od zemalja EU, obrazovanje kod kuće nije dozvoljeno jedino u Švedskoj, Njemačkoj, Slovačkoj i Hrvatskoj”, rekla je Kugler.
Pogled u budućnost je optimističan, rekla je Kugler. “Postoji nešto unutar nas što nam govori što je ljudsko dostojanstvo, a grupe poput Svjetskog saveza mladih, podcrtavaju ono što svi imamo u svojim srcima. To moramo naglašavati i dalje koliko god dugo je to potrebno, a koliko će to trajati ovisi o nama samima,” zaključila je Kugler.
