Danas je na posljednji počinak u Vatikanu ispraćen papa emeritus Benedikt XVI. – Joseph Ratzinger. Papa, koji se odrekao službe 2013., preminuo je na Silvestrovo u dobi od 95 godina, a njegovo je tijelo od ponedjeljka bilo izloženo u Bazilici Svetog Petra. Tisuće vjernika iz cijeloga svijeta danas je prisustvovalo sprovodnoj misi i obredima koje je predvodio papa Franjo.
> Tisuće vjernika ispratilo papu emeritusa Benedikta XVI. – Papa Franjo: ‘Neka tvoja radost bude potpuna’
Evanđelistar iz kojega je naviješteno Evanđelje na sprovodnoj misi za Benedikta XVI., 5. siječnja 2023. u Vatikanu, resio je srebrni okov s replikom bjelokosnog plenarija i raspela iz riznice zagrebačke katedrale, objavila je Zagrebačka nadbiskupija.
Replika plenarija na prednjoj strani okova izrađena je prema predlošku zagrebačkog plenarija iz 11. stoljeća, a na stražnjoj strani je motiv raspela iz Martinščine, najstarijeg predmeta u Riznici zagrebačke katedrale. Na pozadini je ispisan glagoljski tekst iz Glagoljskoga misala (iz 1483.), a na hrptu okova glagoljicom je ispisana riječ „evanđelje“ te na gornjemu dijelu utisnut logo Papinog pohoda Hrvatskoj, a u donjem dijelu tekst „Zagreb-Marija Bistrica, 2. – 3. listopada 1998. “Na koricama se nalaze i likovi četvorice evanđelista.
Ovaj dar iz Hrvatske često se koristio u Vatikanu
Izrađena su dva primjerka okova od kojih se jedan koristi za svečana slavlja u zagrebačkoj prvostolnici. Vatikanski primjerak darovan je papi Ivanu Pavlu II. u Mariji Bistrici prilikom njegovog pohoda Hrvatskoj 1998. godine.
Isti plenarij korišten je na sprovodu sv. Ivana Pavla II. kojeg je 8. travnja 2005., kao tadašnji dekan Kardinalskoga zbora, predvodio Joseph Aloisusis Ratzinger.
Taj hrvatski dar bio je korišten i tijekom pontifikata Benedikta XVI. u papinskim liturgijskim slavljima, kao i 5. listopada 2014., kada je papa Franjo u bazilici sv. Petra u Vatikanu predslavio misu prigodom otvaranja 3. opće skupštine izvanredne Biskupske sinode.
Što je plenarij?
Bjelokosni plenarij reljefni je predmet malih dimenzija na kojemu nalazimo deset epizoda iz Isusova života.
O ovom, jednom od najvrjednijih predmeta iz riznice zagrebačke katedrale, bilo je govora u emisiji ”Susret u riječi” na Laudato televiziji 2021. Tada je u emisiji gostovao ugledni hrvatski književnik i povjesničar umjetnosti Dino Milinović. Razlog njegova dolaska predstavljanje je knjige ”Uglednost crkvenih riznica: bjelokosni plenarij iz riznice zagrebačke katedrale”.
Bjelokosni plenarij reljefni je predmet malih dimenzija koji čine četiri međusobno povezane pločice izrađene u bjelokosti. Dakle, pločice pripadaju jednoj cjelini, a u sredini imaju otvor u kojemu se, vjerojatno, nalazila relikvija.
– Moja je teorija da se radilo o relikviji svetoga križa, koja se dan-danas nalazi u zagrebačkoj katedrali, a koja je najdragocjenija relikvija srednjega vijeka – kazao je Milinović.
Na tim pločicama nalazimo čak deset epizoda iz Isusova života. Dakle, radi se o minijaturi koja otkriva posvećenost autorova rada.
– Kad vidimo dimenzije toga predmeta, na prvu ne bismo rekli da je riječ o nečemu tako dragocjenom. Međutim, ta se umjetnost također vršila “na veću slavu Božju”, kako bi se reklo. Također, ona je služila kao ukras nečemu što je bilo iznimno važno – ustanovio je Milinović, pojasnivši odakle naziv ”plenarij”.
Velika dragocjenost iz riznice zagrebačke katedrale
Naime, plenarij je prvotno označavao liturgijsku knjigu, ali u pojedinim dijelovima povijesti označavao je i relikvijara u obliku knjige.
Milinović je istaknuo da nije sasvim jasno je li taj reljef u izvornom okviru. Trenutačno se nalazi u okviru za koji znamo da potječe iz 17. stoljeća, dok u povijesnim dokumentima pronalazimo opis iz 14. stoljeća u kojem je zapisano kako je plenarij izgledao.
– Bjelokosni plenarij prvi je inventar Riznice zagrebačke katedrale. Inventari su se periodično radili kako bi se vidjelo koliku moć posjeduje jedna crkva. U religijskom smislu bojale su se relikvije, a s druge strane mjerila se težina predmeta i njihova vrijednost. Tako se procjenjivalo koliko je moćna neka biskupija – pojasnio je.
Naglasio je da nije poznato odakle je plenarij došao, premda pojedini stručnjaci ističu francuski i belgijski utjecaj.
– Ovaj plenarij ne spada ni u jednu poznatu skupinu radova u bjelokosti – govorio je Milinović.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
