Prije nekoliko mjeseci naklada Verbum izdala je knjigu Cal Newport Digitalni minimalizam, Kako živjeti smisleno i usredotočeno u svijetu prepunu ometanja. Ovaj svjetski bestseler, New York Times bestseler i jedna od knjiga godine na Amazonu djelo je američkog profesora računarskih znanosti, koji je uz svoj akademski rad izdao sedam knjiga koje su prevedene na više od 35 svjetskih jezika. Njegov blog Study Hacks u kojemu govori o tehnologiji i osobnom razvoju s naglaskom na mudro korištenje vremena, poslovnu učinkovitost i smislenost privlači milijune posjeta godišnje.
Newport je posvetio mjesece kako bi istražio tematiku utjecaja tehnologije na osobni život. Ono što je otkrio o utjecaju tehnologije na čovjeka, bilo je više od njegovih očekivanja. Postavio si je pitanje kako mogu zadržati svoj pametan telefon (i drugu tehnologiju) i zdrav razum? Nakon istraživačkog rada Newport je knjigu Digitalni minimalizam napisao kao strategiju i plan za svjesnu i promišljenu upotrebu tehnologije te kako od tehnologije upotrijebiti ono što služi našim životnim ciljevima.
U našoj kulturi, tehnologije se istovremeno smatraju štetnima i korisnima. Svi ti nevjerojatni izumi – pametni telefoni, bežični internet, digitalne platforme koje povezuju milijarde ljudi doveli su do toga da su mnogi postali robovi tehnologija i identificirali se s njima. One nam ne samo oduzimaju vrijeme, nego stvaraju u nama pomiješane emocije – radost (zbog sadržaja kojeg gledamo) i tjeskobu (jer nam aplikacija oduzima vrijeme koje možemo korisnije upotrijebiti). Veća je vjerojatnost da će se osoba osjećati usamljenom što se više služi društvenim medijima. Također, vrlo je vjerojatno da će iskusiti snažnu navezanost na tehnologije.
Naš problem s tehnologijom nema veze s njenom korisnošću, već s našom autonomijom
Dominacija tehnologije u osobnom i poslovnom život očituje se stalnim pregledavanjem društvenih mreža i aplikacija te želje za prestankom. Lagano je detektirati da živimo u svijetu prepunom digitalnog ometanja. Većina tih ometanja dolazi iz našeg vlastitog mobitela – ovisnost o e-pošti, aplikacijama i društvenim medijima. Naš problem s tehnologijom nema veze s njenom korisnošću, već s našom autonomijom.
S druge strano, sve je više dokaza da prevelika upotreba tehnologije izaziva anksioznost, depresiju, samoozljeđivanje te potiče druge psihološke poremećaje.
Čovjek je društveno biće stvoreno da bude u odnosu s drugim ljudima. Odnos se uspostavlja na premisi da za njega trebamo nešto žrtvovati kako bi bio smislen – za obitelj, prijatelje, društvo. Odnos treba biti pravi, u stvarnom kontaktu, a ne većinski simuliran tehnologijom. Što je više jednoga, manje je drugoga.
>Dr. Natalija Kanački: Plenkoviću – hvala Ti što želiš narodu olakšati referendume!
Mnogi pune egzistencijalnu prazninu upotrebom tehnologija, koje nas zauzvrat drže udaljene od stvari i osoba koje će nam zaista ispuniti život. Ponekad upotrebljavamo pametni telefon iz navike, impulsno, a ponekad da umanjimo društvenu nelagodu ili da netko ne primijeti da smo usamljeni. Današnji čovjek gotovo da ne razumije razliku između samoće, koja je poticajni i kreativni utjecaj i usamljenosti. Radi toga na gotovo svaki osjećaj samoće bježimo u neko tehnološko skrovište – društvene mreže, besmisleno ‘skrolanje’ i sl. Mnogi se čak skrivaju iza lažnih identiteta, iz različitih razloga, no u stvarnosti gube jedino sebe.
Najčešće ljudi odluče odjednom sve prekinuti, napraviti tzv. tehnološki detox, što često izaziva u njima veliku nelagodu i tjeskobu. Zbog te velike unutarnje napetosti vraćaju se tehnologiji, ovaj put s osjećajem krivnje. Kao da su u velikoj zamci iz koje se ne mogu izvući. Isprika je uvijek slična, mnogo korisnog sadržaja i poznanstava se tamo nalazi i sl.
U ljudima često postoji želja da to reguliraju, ali ne znaju kako. Nagli prestanak upotrebe tehnologije tzv. cold cut većinom ne funkcionira. Ponekad mislimo da možemo upravljati što ćemo čitati od sadržaja na portalima, ili koje stranice ćemo pregledavati. Međutim, svaki puta se ponovo nađemo kako lutamo u bespućima interneta u besmislenom pregledavanju raznih sadržaja koji nas ček niti ne zanimaju.
>Dr. Kanački za Narod.hr: Nevjerojatno je da postojanje Covid logora nije naišlo na osude
Potrebno je razviti novu filozofiju korištenja tehnologije kako bi ljudi preuzeli kontrolu nad vlastitim životom
Cal Newport ne predlaže ad hoc rješenje. Smatra da je potrebno razviti novu filozofiju korištenja tehnologije kako bi ljudi preuzeli kontrolu nad vlastitim životom, odnosno da upotrebljavaju tehnologiju u ostvarenju svog životnog smisla te postići da tehnologija služi nama, a ne mi njoj.
Digitalni minimalizam nije minimizacija tehnologije (less is better), jer sama po sebi tehnologija nije niti dobra niti loša. Digitalni minimalizam je put na kojemu trebamo (ponovo) otkriti kakav život želimo voditi, što su naše prave vrijednosti, kako želimo da naš život izgleda te u skladu s time odlučimo koje tehnologije želimo upotrebljavati, kada i kako.
>Dr. Kanački: Poboljšanje zakona ili smrt narodnog referenduma?
Moramo si postaviti konstruktivna i smislena pitanja
Moramo si postaviti konstruktivna i smislena pitanja: zašto upotrebljavam nešto, koje su prednosti, koje su zamke upotrebe neke aplikacije ili društvene mreže te tada odlučiti ima li to pozitivan utjecaj na mene i moj sustav vrijednosti života. Moramo si postaviti pitanje je li to održivo na dulje vrijeme te je li ideja realna za ostvariti. Potpuno isključivanje nije održivo, barem ne za veliku većinu, a nije niti potrebno.
Krajnji cilj je da nam te odluke budu na korist i pomoć da se fokusiramo na sebe, obitelj, posao, ljude, na sve što naš život čini vrijednim i smislenim.
Konkretne i učinkovite mjere
Newport za početak predlaže 30-dnevno uklanjanje kaosa digitalnih tehnologija. Poziva da se odmaknemo od vijesti, videa, društvenih mreža, aplikacija. Tijekom tog vremena trebamo preispitati svoj odnos prema tehnologiji od koje smo se odmaknuli kako bi otkrili što je važno, što volimo raditi, što nam nedostaje u životu i kako da to poboljšamo. Nakon toga potrebno je vratiti se tehnologiji , ali s novim odlukama i ograničenjima za njezinu upotrebu. Tisuće ljudi su to pokušali i promijenili svoje živote na bolje.
Neke konkretne i učinkovite mjere koje se predlažu u knjizi su: provodite vrijeme sami (vrijednost samoće i promišljanja u samoći), nemojte stisnuti ‘sviđa mi se’ (lajk) jer je to nevažno za naš život i ne doprinosi razini sreće, čitajte samo poruke i komentare koje dolaze od bliskih ljudi, odredite vrijeme za slanje poruka, vratite se slobodnim aktivnostima, razvijte vještinu rada rukama, unaprijed odredite vrijeme koje ćete provoditi u aktivnostima niske kvalitete.
Također, možemo isključiti notifikacije, izabrati neko vrijeme u danu kada pregledavamo poruke, povremeno uzeti barem dan- dva posta od tehnologije… ideja je puno, i one se rađaju sve više kada čovjek počne otkrivati smislenost vlastitog života u kojem ne dominira tehnologija.
Digitalni minimalizam pretvara su u pokret
Tko su digitalni minimalisti? Postoje li takvi ljudi među nama? Da, to su oni koji mogu voditi duge razgovore bez da krišom gledaju u telefon. Ili oni koji ne provjeravaju stalno svoje poruke i notifikacije na društvenim mrežama i vijestima. To su oni koji mogu biti s prijateljima na izletu, a ne škljocaju non-stop fotoaparatom. Ili pak oni koji se mogu izgubiti u nekom smislenom poslu, kao što je hodanje, slikanje, kuhanje, čitanje knjige… bez da upotrebljavaju tehnologiju.
Digitalni minimalizam pretvara su u pokret, u tihi otpor tehnološkom preuzimanju čovjekovog vremena, njegove misli i duše.
Ovo je knjiga koja pokazuje jasan put. Hrabri će pokušati. Oni drugi će već pronaći neki izgovor.
O autorici
* Dr. Natalija Kanački, liječnica, članica Organizacijskog odbora GI Narod odlučuje i članica Upravnog odbora udruge U ime obitelji. Od 2001.-2005. godine živjela je u Paradiseu, Kalifornija, SAD.
* * Mišljenja iznesena u komentarima osobna su mišljenja njihovih autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala Narod.hr.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
