Otvorena Šokačka kuća u Vajskoj uz pomoć Vukovarsko-srijemske županije: ‘Borimo se da naši Hrvati u Vojvodini ostvare što potpunija prava’

Foto: PANONIAN, commons.wikimedia.org

U bačkom mjestu Vajska otvorena je u srijedu prva Šokačka kuća koju su mjesni Hrvati dobili zahvaljujući financijskoj dotaciji Vukovarsko-srijemske županije i posredovanju Hrvatskog nacionalnog vijeća (HNV).

Time je ostvaren dugogodišnji san Šokaca ovoga dijela Bačke, koji će u kući imati prostor za okupljanje, ali i prikaz svoje bogate tradicije, običaja i postignuća, izjavio je na otvorenju dopredsjednik HNV-a za Podunavlje Željko Pakledinac.

Kuća će biti u vlasništvu hrvatske udruge „Antun Sorgg“ koja je za dvije godine postojanja postala središte okupljanja oko 300 mjesnih Šokaca, ali i jedna od najaktivnijih udruga kulture Hrvata u Vojvodini i Srbiji.

“Mi se borimo da naši Hrvati u Vojvodini ostvare što potpunija prava kao što nam je stalo da ih imaju i Srbi u našoj županiji. Želimo na taj način biti poveznica između dvije države“, rekao je vukovarsko-srijemski župan Božo Galić otvarajući Šokačku kuću u Vajskoj.

Predsjednica HNV-a Jasna Vojnić navela je da je „Antun Sorgg“ tek osma udruga hrvatske zajednice u Srbiji koja ima svoj prostor.

“Od 54 aktivne udruge u Srbiji samo osam u svojemu vlasništvu ima neki prostor, a čak oko 25 posto ih nema pristupa bilo kakvom mjestu okupljanja. Zato je ovo veliki dan za našu zajednicu“, rekla je ona.

Otvorenju Šokačke kuće uz predstavnike Vukovarsko-srijemske županije prisustvovalo i HNV-a prisustvovao je i predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini (DSHV) Tomislav Žigmanov.

Vajska je selo u Podunavlju uz srpsko-hrvatsku granicu koje ima oko 3.000 stanovnika.

Šokci

Šokci su hrvatska etnička skupina naseljena u Slavoniji, Srijemu, Baranji i Bačkoj, u granicama današnjih triju država Hrvatske, Madžarske i Srbije. Najveći dio Šokaca živi na prostoru istočne Slavonije i zapadnog Srijema (između Slavonskoga Broda, Đakova, Našica, Vinkovaca i Županje), a značajnija su njihova naselja smještena i sjevernije uz Dravu (Donji Miholjac i Valpovo), te u Bačkoj (Bač, Plavna, Mladenovo /Bukin/, Vajska, Sonta, Bački Brijeg, Bački Monoštor, Santovo) i Baranji (Mohač, Draž, Gajić, Duboševica, Topolje). Izdvojena skupina Šokaca živi u rumunjskom mjestu Rekašu, nedaleko od Temišvara, u koje su se doselili iz Babine Grede i okolice potkraj XVII. stoljeća, navodi enciklopedija.hr.

Osebujna tradicijska kultura i govor (štokavski ikavski), etnonim, kao i tradicijski načini gospodarenja (stočarstvo, ribarstvo i poljodjelstvo), zajednička vjerska pripadnost, uz znanje i vjerovanje u zajedničko podrijetlo, unatoč činjenici da već nekoliko stoljeća žive u inorodnom okružju, od matičnoga naroda razdvajani državnim granicama, glavni su čimbenici neprekinutoga osjećaja zajedništva i pripadanja šokačkoj skupini kao i hrvatskom narodu.

Hrvatski književnik i jezikoslovac Ante Sekulić smatra da su se “Šokci u Bačku i druge krajeve gdje žive doselili iz Bosne”. Sekulić ističe tezu Mije V. Batinića da su Šokci “Bača, Plavne, Bodjana i Vajske (kao i Bukina i Novog Sela) većinom s područja Donje Tuzle (Gradovrh), dok su oni u Santovu, Beregu, Sonti i Monoštoru iz istog područja kao i šokačka skupina u Baranji i Srijemu”. Po drugoj teoriji Šokci iz Sonte podrijetlom su iz Hercegovine, iz koje su se doselili predvođeni Sondom Vidakovićem, po čijem je imenu selo i dobilo naziv.

Iz BiH su se iseljavali zbog teških životnih uvjeta i pojačanog islamiziranja kršćana.

* Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/hina/enciklopedija.hr