U bačkom mjestu Vajska otvorena je u srijedu prva Šokačka kuća koju su mjesni Hrvati dobili zahvaljujući financijskoj dotaciji Vukovarsko-srijemske županije i posredovanju Hrvatskog nacionalnog vijeća (HNV).
Time je ostvaren dugogodišnji san Šokaca ovoga dijela Bačke, koji će u kući imati prostor za okupljanje, ali i prikaz svoje bogate tradicije, običaja i postignuća, izjavio je na otvorenju dopredsjednik HNV-a za Podunavlje Željko Pakledinac.
Kuća će biti u vlasništvu hrvatske udruge „Antun Sorgg“ koja je za dvije godine postojanja postala središte okupljanja oko 300 mjesnih Šokaca, ali i jedna od najaktivnijih udruga kulture Hrvata u Vojvodini i Srbiji.
“Mi se borimo da naši Hrvati u Vojvodini ostvare što potpunija prava kao što nam je stalo da ih imaju i Srbi u našoj županiji. Želimo na taj način biti poveznica između dvije države“, rekao je vukovarsko-srijemski župan Božo Galić otvarajući Šokačku kuću u Vajskoj.
Predsjednica HNV-a Jasna Vojnić navela je da je „Antun Sorgg“ tek osma udruga hrvatske zajednice u Srbiji koja ima svoj prostor.
“Od 54 aktivne udruge u Srbiji samo osam u svojemu vlasništvu ima neki prostor, a čak oko 25 posto ih nema pristupa bilo kakvom mjestu okupljanja. Zato je ovo veliki dan za našu zajednicu“, rekla je ona.
Otvorenju Šokačke kuće uz predstavnike Vukovarsko-srijemske županije prisustvovalo i HNV-a prisustvovao je i predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini (DSHV) Tomislav Žigmanov.
Vajska je selo u Podunavlju uz srpsko-hrvatsku granicu koje ima oko 3.000 stanovnika.
Šokci
Šokci su hrvatska etnička skupina naseljena u Slavoniji, Srijemu, Baranji i Bačkoj, u granicama današnjih triju država Hrvatske, Madžarske i Srbije. Najveći dio Šokaca živi na prostoru istočne Slavonije i zapadnog Srijema (između Slavonskoga Broda, Đakova, Našica, Vinkovaca i Županje), a značajnija su njihova naselja smještena i sjevernije uz Dravu (Donji Miholjac i Valpovo), te u Bačkoj (Bač, Plavna, Mladenovo /Bukin/, Vajska, Sonta, Bački Brijeg, Bački Monoštor, Santovo) i Baranji (Mohač, Draž, Gajić, Duboševica, Topolje). Izdvojena skupina Šokaca živi u rumunjskom mjestu Rekašu, nedaleko od Temišvara, u koje su se doselili iz Babine Grede i okolice potkraj XVII. stoljeća, navodi enciklopedija.hr.
Osebujna tradicijska kultura i govor (štokavski ikavski), etnonim, kao i tradicijski načini gospodarenja (stočarstvo, ribarstvo i poljodjelstvo), zajednička vjerska pripadnost, uz znanje i vjerovanje u zajedničko podrijetlo, unatoč činjenici da već nekoliko stoljeća žive u inorodnom okružju, od matičnoga naroda razdvajani državnim granicama, glavni su čimbenici neprekinutoga osjećaja zajedništva i pripadanja šokačkoj skupini kao i hrvatskom narodu.
Hrvatski književnik i jezikoslovac Ante Sekulić smatra da su se “Šokci u Bačku i druge krajeve gdje žive doselili iz Bosne”. Sekulić ističe tezu Mije V. Batinića da su Šokci “Bača, Plavne, Bodjana i Vajske (kao i Bukina i Novog Sela) većinom s područja Donje Tuzle (Gradovrh), dok su oni u Santovu, Beregu, Sonti i Monoštoru iz istog područja kao i šokačka skupina u Baranji i Srijemu”. Po drugoj teoriji Šokci iz Sonte podrijetlom su iz Hercegovine, iz koje su se doselili predvođeni Sondom Vidakovićem, po čijem je imenu selo i dobilo naziv.
Iz BiH su se iseljavali zbog teških životnih uvjeta i pojačanog islamiziranja kršćana.
* Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija
