Foto: Hrvatski institut za povijest

“Pretpostavljam da su organizatori smatrali da će 80-a obljetnica osnivanja KPH ostati u sjeni one veće obljetnice – 100. obljetnice Oktobarske revolucije i da bi bila šteta propustiti priliku dati historiografski osvrt na taj događaj i značenje koje je KPH imala u hrvatskoj povijesti”, rekao je za Narod.hr povjesničar dr. sc. Josip Mihaljević uoči znanstvenog skupa koji se 10. studenoga 2017. u povodu 80. obljetnice Komunističke partije Hrvatske/Saveza komunista Hrvatske, pod nazivom: „Između komunističkog ideala i zbilje (1937.-1990.)“ održao u organizaciji Odjela za povijest Hrvatskog katoličkog sveučilišta (HKS) i Hrvatskog instituta za povijest na HKS-u.

Upravo institucija-preteča Hrvatskog instituta za povijest bila je tematizirana u jednom od izlaganja na skupu. Riječ je o predavanju dr. sc. Josipa Mihaljevića koji je govorio o burnim prvim godinama rada Instituta za historiju radničkog pokreta.

Institut za historiju radničkog pokreta Hrvatske osnovan je odlukom Izvršnog komiteta CK SKH i Izvršnog odbora Glavnog odbora SSRNH od 25. rujna 1961. godine. Iako je osnovan po direktivi najviše partijske vlasti u Hrvatskoj da istražuje povijest radničkog pokreta, socijalističke revolucije i Komunističke partije/Saveza komunista, Institut je već sredinom 1960-ih krenuo u smjeru koji partijskoj vrhuški u Beogradu, ali i u Zagrebu, nije bio prihvatljiv. Nakon partijske čistke 1967. Institut je reorganiziran i popunjen lojalnijim kadrom koji je Institut vodio u skladu s napucima protureformskog krila Partije tako da u razdoblju hrvatskog proljeća Institut nije bio dijelom kulturno-opozicijskog kruga institucija koje su aktivno participirale u hrvatskom proljeću, nego je djelovao protiv tog fenomena. Izlaganje dr. sc. Mihaljevića daje pregled povijesti institucije koja je nastala kao dio establishmenta, potom postala disidentska i ponovno vraćena u “željenu putanju”.

„Govorit ću o tome kako je u ondašnjim političkim prilikama i stanju međunacionalnih odnosa historiografija imala ulogu u širenju “pozitivnih vrijednosti”, i da potpuno slobodan kritički pristup nije bio moguć“ rekao nam je dr. sc. Mihaljević u razgovoru za Narod.hr uoči održavanja skupa.

„Sudbina Instituta, čiji je osnivač bila Partija, a koji se bavio i tada najosjetljivijim područjem historiografije – istraživanjem nacionalnih odnosa – potvrđuje tezu o neizbježnom ispreplitanju stručnih, političkih i ideoloških potreba i utjecaja u historiografiji.“ zaključio je dr. sc. Mihaljević.

Također smo upitali i za njegov komentar na organizaciju i održavnje ovog znanstvenog skupa.

„Pretpostavljam da su organizatori smatrali da će 80-a obljetnica osnivanja KPH ostati u sjeni one veće obljetnice – 100. obljetnice Oktobarske revolucije i da bi bila šteta propustiti priliku dati historiografski osvrt na taj događaj i značenje koje je KPH imala u hrvatskoj povijesti. Čini mi se da su organizatori bili u pravu, jer, koliko mi je poznato, ovo je jedini skup organiziran povodom 80. godišnjice osnivanja KPH.“

Povjesničar dr. sc. Josip Mihaljević, rođen je 1983. u Livnu, a diplomirao je i doktorirao povijest na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Radio je kao suradnik u Hrvatskom državnom arhivu te u leksikografskom zavodu “Miroslav Krleža” na Hrvatskom biografskom leksikonu, a od 2009. zaposlen je na Hrvatskom institutu za povijest. Član je uredništva “Časopisa za suvremenu povijest” te uredništva časopisa “Pilar”.

Djeluje i kao predavač na Hrvatskim studijima u Zagrebu, a Primarno je područje njegova znanstvenog interesa hrvatska i jugoslavenska povijest u razdoblju od 1945. do 1990., s posebnim naglaskom na teme iz društvene povijesti toga razdoblja.

Autor je knjige “Komunizam i čovjek: odnos vlasti i pojedinca u Hrvatskoj od 1958. do 1972.” za koju je nagrađen nagradom Društva sveučilišnih nastavnika i drugih znanstvenika u Zagrebu i Državnom nagradom za znanost za znanstvene novake.

Izvor: narod.hr