U povodom okrugle godišnjice rođenja važnoga francuskoga pjesnika i kritičara, preteče pjesničkoga moderniteta, autora epohalne, zabranjene zbirke “Cvjetovi zla”, drniški pjesnik Miljenko Galić i splitski slikar Josip Botteri Dini objavili su grafičko-pjesničku mapu. Nju čini prigodna pjesma Miljenka Galića i dva crteža Josipa Botterija Dinija, “Notre Dame” i “Pariški bulevar u sutonu”.
Promocija mape i susret pjesniku u čast trebao se održati u četvrtak u ProKulturi na Peristilu, u sklopu “Mjeseca frankofonije u Hrvatskoj”, ali zbog epidemioloških prilika susret je otkazan, piše Slobodna Dalmacija.
– Za promociju mape odabrali smo dan Baudelaireova rođendana. Kad se steknu epidemiološki uvjeti, promociju ćemo održati u istom prostoru – objašnjava Miljenko Galić.
– Rad na mapi bila je moja ideja. Izgovorio sam svoj ispovjedni tekst koji u kadenci zvuči totalno bodlerovski, pa sam je posvetio Baudelaireu. On je imao i duhovnu dimenziju, koja nema veze s “hašiš-fazom”. Rimbaud Baudelairea naziva najduhovnijim, baštinikom Tome Akvinskoga.
On je pisao o smislu patnje koja sprema duše jakih. Uzeo sam ono što nasljedujem od njega, Baudelaire je meni življi od živih – kaže drniški pjesnik, koji se bavi filozofijom i pjesništvom, najtočnije misaonošću, a s Josipom Botterijem Dinijem surađuje gotovo 20 godina
– Josip Botteri Dini ima iskustvo boravka u Parizu i tu parišku nit. Jedan njegov crtež u mapi duhovno pripada “Spleenu Pariza”, a drugi Baudelaireovoj duhovnoj fazi – zaključuje Galić priču o pjesničko-grafičkoj mapi čija će promocija morati pričekati.
‘Cvjetovi zla’ i ‘Spleen Pariza’
Charles Baudelaire (9. IV. 1821. – 31. VIII. 1867.) svojom buntovnom, žudnjom i bolom ispunjenom lirikom stvorio je novi pojam lijepoga, koje je mješavina ljepote i rugobe, uzvišenoga i trivijalnoga, daleko od klasičnih i romantičarskih ideala. Takav doživljaj iznosio je u brojnim esejima, književnim i likovnim kritikama, prikazima i člancima, a kruna je bila zbirka stihova “Cvjetovi zla” iz 1857.
Ona je bila toliko avangardna da je izazvala zgražanje, izbacivanje šest pjesama, pa i sudski proces zbog povrede javnoga morala.
“Spleen Pariza”, također važnu zbirku pjesama u prozi u kojoj je pokazao majstorstvo izraza, objavio je 1862. godine. Baudelaire je utjecao na cjelokupnu svjetsku liriku, a u Hrvatskoj na A.G. Matoša, Tina Ujevića i druge.
