Knjiga „Umreženi identiteti“ činjenično ruši stereotipe javnosti o hrvatskoj dijaspori i pruža nam potpuno drukčiju sliku naše dijaspore u 21. stoljeću, ocjena je recenzije koju je istaknula Lada Kanajet Šimić voditeljica Odjela za školstvo, znanost i šport Hrvatske matice iseljenika (HMI), najavljujći govornike na predstavljanju knjige Vesne Kukavice.
Pozivajući se na Poslanicu Svetog Pavla prema kojoj sve što se radi mimo uvjerenja znači činjenje grijeha, Marin Knezović ravnatelj Hrvatske matice iseljenika (HMI), istaknuo je da Vesna Kukavica svoj posao radi iz strastvenog uvjerenja, a u ovoj knjizi govori o hrvatskom ljudskom kapitalu u domovini i inozemstvu.
Knjiga se sastoji od šezdesetak eseja, odabranih feljtona i prikaza o globalnoj i dobro umreženoj Hrvatskoj koju čine potomci hrvatskih iseljenika i suvremeni hrvatski migranti, rekao je Željko Holjevac, izvanredni profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i jedan od recenzenata knjige te dodao da umreženi identiteti označavaju višestrukost i povezanost identiteta.
Optimizam prema kojemu se iseljeništvo vraća u hrvatsko društvo, ne više kao predmet rasprava, nego konsenzusa, istaknuo je docent s Fakulteta političkih znanosti Božo Skoko. Poštivanje dijaspore pokazao je i premijer Milanović, posjetivši hrvatsku dijasporu u Australiji i Novom Zelandu, ocijenio je Skoko.
Percepcija hrvatske javnosti o dijaspori je površna, rekao je Skoko te dodao da dijaspora više nije umorna, tužna i ne ljuti se na domovinu, nego je živa, energična, ne predaje se i nalazi nove prilike.
Kukavica je u svojoj knjizi prikazala upravo takvu sliku u kojoj globalno umreženi potomci hrvatskih iseljenika i suvremeni hrvatski migranti grade nove mostove znanja, talenta, kako prema domovini, tako i prema svijetu, rekao je Skoko.
U knjizi „Umreženi identiteti“ autorica prikazuje da hrvatski nacionalni korpus u domovini, pograničnim zemljama i u dijaspori diljem svijeta, može djelovati sinkronizirano, rekao je povjesničar iseljeništva i urednik knjige Ivan Čizmić.
„Hrvati su izvan domovine gradili društveno, gospodarsko, vjersko, politički život koji je uvijek bio usklađen s narodom u domovini,“ rekao je Čizmić te naglasio kako su iseljeni Hrvati imali ključnu ulogu u prihvaćanju Hrvatske u svijetu u najtežim ratnim godinama.
„Problem Hrvatske je što mi danas ne poznajemo odnose u iseljenoj Hrvatskoj, niti znamo kako uspostaviti iseljeničku politiku,“ smatra Čizmić.
„Slika hrvatskog iseljenika danas je svakako moderna, mobilna i višejezična osoba,“ pojasnila je Kukavica te dodala „ranije su hrvatski iseljenici bili samo akteri na tržištu rada u tvornicama i rudnicima, a danas u sva četiri stupa društva znanja susrećemo Hrvate.“
Knjiga „Umreženi identiteti“ donosi i zanimljive sudbine običnih, a opet jedinstvenih ljudi koji su imali hrabrosti krenuti ususret novim kulturama, a nastala je u sklopu evaluacije tradicionalnih programa HMI te strateških planiranja novih oblika rada Matice s iseljeništvom u prekooceanskim zemljama u digitalnoj eri, stoji u recenziji knjige.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
