Monografija “Prepoznatljivo svoja – kostimografkinja Ika Škomrlj” Martine Petranović, koja prikazuje stvaralački opus Ike Škomrlj od njezinih prvih radova ostvarenih krajem pedesetih godina 20. stoljeća do danas, predstavljena je danas u Hrvatskom narodnom kazalištu (HNK) u Zagrebu.
Ika Škomrlj ispisala je neke od najljepših stranica hrvatskoga kazališta, a njezini će kostimi zauvijek ostati u pamćenju, ocijenila je intendantica HNK Dubravka Vrgoč.
“Monografijom odajemo veliko priznanje kraljici hrvatske kostimografije”, istaknula je urednica monografije Ivana Bakal ustvrdivši kako je Škomrlj veliko srce koje je ostavilo fenomenalan opus.
Po riječima autorice monografije Martine Petranović, kostimografkinja Ika Škomrlj ostvarila je još neistražen opus koji je obilježio cijelu epohu hrvatskoga kazališta i kostimografije. “Od pedesetih godina do danas napravila je impozantan opus koji broji nekoliko stotina kostimografija”, rekla je podsjetivši i na njezin kostimografski rad u europskim kazališnim središtima i New Yorku.
Istaknula je i značenje njezine kostimografije u operi i baletu te dodala kako su posebno uspješne bile kostimografije u operi “Nikola Šubić Zrinski”, Držećevim djelima te rock-operi “Gubec beg”, kao i u baletu “Labuđe jezero”, tv seriji “Prosjaci i sinovi”.
Istaknula je i da je Ika Škomrlj početkom devedesetih godina radila na izradbi odora Hrvatske vojske.
“Riječ je o iznimnom autorskom rukopisu povezanom likovnošću”, rekla je Petranović dodavši kako su u njezinu djelu povezane likovna ekspresivnost koja proistječe i logike predstave u cjelini.
Zbog nekih nesačuvanih kostima Ike Škomrlj, autorica monografije pozvala je na sustavno čuvanje hrvatskoga kostimografskog blaga.
Pomoćnik ministrice kulture Vladimir Stojsavljević ocijenio je da će opus Ike Škomrlj desetljećima određivati hrvatsku kazališnu umjetnost.
“Bavila sam se poslom koji sam ljubila svim svojim srcem”, istaknula je Ika Škomrlj dodavši kako je to bilo lijepo, zanosno i pametno.
Ika Škomrlj rodila se u Zagrebu 1932., završila je Odsjek za scenografiju na Akademiji za kazališnu umjetnost u Zagrebu (1956), a od prvih kostimografskih radova ostvarenih krajem pedesetih do danas realizirala je nekoliko stotina kostimografija u svim važnijim hrvatskim kazališnim sredinama, posebno u zagrebačkom HNK-u, ali i u drugim zagrebačkim kazalištima poput Komedije, Gavelle, Teatra ITD te u kazalištima u Varaždinu, Osijeku, Rijeci, Splitu i Dubrovniku.
Podjednako nadahnuta ostvarenja realizirala je u dramskom (Kralj Gordogan, Ćelava pjevačica, Hamlet, Skup, Dubrovačka trilogija, Cyrano de Bergerac, Koriolan, Aretej, Breza), opernom/glazbenom (Prodana nevjesta, Nikola Šubić Zrinjski, Pikova dama, Gubec beg, Grička vještica) i baletnom/plesnom repertoaru (Labuđe jezero, Orašar, Romeo i Julija, Pjesme ljubavi i smrti, Kraljevo).
Monografiju “Prepoznatljivo svoja – kostimografkinja Ika Škomrlj”, u kojoj se obrađuje stvaralački opus Ike Škomrlj od njezinih prvih radova do danas objavila je Hrvatska udruga likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti – ULUPUH.
