Prof. Vulić: Oduševila me gradišćanska hrvatska verzija naše pjesme ‘Zdravo Djevo’

Vulić
Foto: snimka zaslona

U prigodnoj emisiji s temom “Blago rasutih – hrvatski jezik izvan domovine” gostovala je prof. dr. sc. Sanja Vulić pročelnica na Odsjeku za kroatologiju i nositeljica dužnosti voditeljice Centra za učenje hrvatskoga jezika na Fakultetu hrvatskih studija. Emisiju je uredio i vodio Ante Pavelić, prenosi Radio Marija.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Crkva – neizostavan čimbenik očuvanja hrvatskoga jezika i identiteta

U prvome dijelu emisije prof. Vulić dotaknula se svojih knjiga “Blago rasutih” i “Jedinstvo različitosti” koje, ujedno, predstavljaju posvećenost istraživanju prisutnosti i aktualnosti hrvatskoga jezika izvan domovine. Kroz nekoliko pozitivnih primjera, osvrnula se na sveprisutnu želju Hrvata u inozemstvu da hrvatski jezik i kulturu ne prepuste potpunome zaboravu pri čemu je posebno istaknula Crkvu, kao neizostavan čimbenik očuvanja hrvatskoga jezika i identiteta.

> Hrvati u Austriji – upoznajte jednu od najstarijih iseljeničkih zajednica

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Prof. Vulić o anegdoti vezanoj uz pjesmu “Zdravo Djevo”

U ostatku emisije prof. Vulić podijelila je važnost hrvatskoga jezika u manjinskim zajednicama istaknuvši gradišćanske Hrvate i posebnu anegdotu vezanu uz jednu od najljepših crkvenih pjesama Blaženoj Djevici Mariji “Zdravo Djevo”, koju je napisao svećenik Petar Perica, a kojeg su na Daksi 1944. smaknuli partizani.

“To je jedna crtica iz moga života kada prva manjinska zajednica s kojom sam došla u kontakt, koju sam istraživala i dijalektološki o kojoj sam pisala, bili su gradišćanski Hrvati u Austriji. U ljeto 1988. godine papa Ivan Pavao II. želio je doći u Hrvatsku, ali tada to nije bilo moguće. Došao je gradišćanskim Hrvatima i u sjevernom Gradišću na jednom letališću kako oni kažu, odnosno na jednom malom lokalnom uzletišću za manje zrakoplovce, bila je organizirana velika misa, a Gradišćanci su tada pozvali sve Hrvate iz Hrvatske koji žele da dođu na tu misu”.

“To hodočašće bilo je nešto najbolje organizirano što sam ja u svome životu doživjela. Kretali smo autobusima iz Zagreba iz različitih župa, tada sam u to doba išla sa Župom svetoga Ante Padovanskog. Sve su nas autobuse na granici s Austrijom, prisjetimo se da je to još doba Jugoslavije, dočekivali gradišćanski Hrvati, ulazili su u naše autobuse i vozili nas u pojedina sela koja su nas prihvaćala. Nas su doveli u Cogrštof u sjevernom Gradišću. Dočekali su nas s vrlo bogatim stolom hrane i piće da se okrijepimo nakon noćnog putovanja”, prisjetila se prof. Vulić.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Dočekali su nas i s pjesmom “Zdravo diva svih milosti puna”. Oduševila sam se kada sam čula gradišćansku hrvatsku verziju naše verzije pjesme “Zdravo Djevo”. Kasnije kada sam upravo zahvaljujući hodočašću stekla poznanstva i već iduće ljeto počela kontinuirano dolaziti u Gradišće na svoja dijalektološka istraživanja, onda sam u razgovoru s ljudima doznala da oni, većina vjernika uopće ne zna da je to pjesma našeg Petra Perice, da je to zapravo adaptirana pjesma iz Hrvatske. Oni su mislili da je to izvorno gradišćanska hrvatska pjesma koja je nastala u Gradišću”, ispričala je prof. Vulić.

Pomoć gradišćanskih Hrvata za vrijeme Domovinskog rata

Sjetila se koliko je gradišćanskih Hrvata za vrijeme Domovinskog rata primilo i djece i čitave obitelji u svoje domove.

“Kadgod je bilo potrebno, pokazali su svoju solidarnost s nama u Hrvatskoj i u Bosni i Hercegovini”, rekla je.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U zaključnom dijelu emisije, predstavila je autentičnost studija kroatologije na Fakultetu hrvatskih studija, ali isto tako i Ljetne škole hrvatskoga jezika i kulture za nastavnike i studente hrvatskoga jezika iz dijaspore.

“Rajska Djevo”

Poslušajte pjesmu ‘Rajska Djevo’:

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.