Rasprava o Cjelovitoj uputničnoj reformi – kako se uključiti?

Cjelovita kurikulna reforma, skraćeno CKR, pojam je koji je prvi put objavljen u Radnom materijalu strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije od 16. rujna 2013., tada isključivo kao opći pojam, pisan malim početnim slovima.

Promjena nastavnih planova programa njihovom zamjenom s uputnicima (kurikulima) do sada je iznjedrila 61 ispravu:

• tri metodološka priručnika (objavljena i neraspravljena),
• 52 objavljena uputnična prijedloga (objavljeni, bili na stručnoj raspravi, ali se njezini rezultati još uvijek čekaju za Katolički vjeronauk) i
• šest uputnika nacionalnih manjina koji još nisu objavljeni.

Donosimo nastavak Pregleda isprava i rasprava o Cjelovitoj uputničnoj reformi.

Kako se uključiti u internetsko savjetovanje?

Imenom i prezimenom. Odabrati područje interesa, skinuti word, proučiti ga, napisati prijedloge i primjedbe, upisati se na portal e-Savjetovanja, odabrati savjetovanje (sva savjetovanja Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa izdvajaju se ovdje), stisnuti desno na Komentiraj, odabrati „Opći komentar“ ili „Prijedlog novoga teksta“, ubaciti tekst i stisnuti mišem na „Dodaj“.

Anonimno. Prinosi u javnu raspravu oblik su zalaganja za zajedničko dobro, da propisi budu suvisliji i bolji. Iako je konačan proizvod, tekst propisa – nezaštićen autorskim pravom (članak 8. stavak 2. točka 1. Zakona o autorskom pravu), moralno je pravo autora nacrta propisa, kao i autora prijedloga i primjedaba na nj, da bude priznat i označen kao njegov tvorac. Osim toga, borba protiv korupcije i skrivenih djelovanja raznih lobija zahtijeva da se naknadno može utvrditi u čijem je interesu netko nešto predložio, pa nastanak propisa mora biti javan i sljediv. Ministarstvo je nasuprot tim načelima svjesno krhkosti demokracije i slobode govora u mnogim ustanovama, zbornicama, školskim odborima i vijećima roditelja. Stoga je 1. kolovoza 2016. objavilo:

„Javna rasprava o kurikulnim dokumentima i mogućnost anonimnoga slanja očitovanja

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa otvorilo je javnu raspravu o preostalim kurikulnim ispravama (osim o kurikulima nacionalnih manjina), kao i javnu raspravu o trima metodološkim priručnicima u kojima se, između ostaloga, nalaze osnovne smjernice za izradu kurikulnih isprava.

Kurikulni dokumenti i detaljne upute za davanje primjedbi i prijedloga na iste nalaze se na portalu eSavjetovanja.

Zbog velikoga interesa javnosti za cjelovitu kurikulnu reformu, za sve one kojima bi javljanje imenom i prezimenom u javnu raspravu predstavljalo poteškoću zbog izlaganja pritisku okoline ili radnoga mjesta, Ministarstvo je osiguralo mogućnost anonimnoga slanja prijedloga i primjedaba vezanih uz dokumente kurikulne reforme. Anonimni se prilozi u javnu raspravu mogu poslati putem e-upitnika dostupna na sljedećoj poveznici.

Molimo da zainteresirana javnost tu mogućnost koristi kao iznimku, a ne kao pravilo.

Primjedbe i prijedloge pristigle putem e-upitnika Ministarstvo će uvrstiti u javnu raspravu označavajući prinosnike kao Anonim redni broj. Očitovanja vrijeđajućega sadržaja, kao i ona zasnivana na sustavu „kopiraj i zalijepi“, ne će biti uvrštena u javnu raspravu iz razloga što je javna rasprava mjesto međusobnoga uvažavanja i sučeljavanja mišljenja i argumenata, a ne količine broja onih koji zastupaju pojedinu tvrdnju.

Ministarstvo još jednom poziva zainteresiranu javnost da se aktivno i odgovorno uključi u javnu raspravu, jer su suprotstavljena i obrazloženjima potkrijepljena promišljanja, primjedbe i prijedlozi zainteresirane javnosti poželjna, posebice ako pridonose kvaliteti rasprave i kvaliteti kurikulnih dokumenata, što nam je, u konačnici, svima zajednički cilj.“

Prva javna rasprava još nije završena

Od javnih rasprava, prikupljanje očitovanja zainteresirane javnosti završeno je samo o Prijedlogu okvira nacionalnoga kurikula. No, budući da je javna rasprava dvosmjeran tijek, sama rasprava nije i ne može završiti dok ne budu objavljena očitovanja nositelja izrade propisa o pristiglim primjedbama i prijedlozima.

Nakon javne rasprave koja je trajala od 27. travnja do 27. svibnja 2016., dana 20. lipnja 2016. objavljeni su odgovori bivše Ekspertne radne skupine samo na dio postavljenih pitanja, prijedloga i primjedaba. O najopširnijoj prosudbi, skupina na čelu s Borisom Jokićem očitovala se ovako: „Za dodatni prijedlog koji je poslao gosp. Petar Marija Radelj nismo u mogućnosti odgovoriti jer on propituje normativni okvir Strategije, Cjelovite kurikulne reforme i sustava odgoja i obrazovanja. Ovim je krovni kurikulni dokument bio predmet stručne rasprave i javnoga savjetovanja i za očekivati je njegovo prihvaćanje od strane obrazovne vlasti.“

Međutim, poticaji i prigovori ne će nestati ignoriranjem, a bez rasprave o njima, ovakvim izbjegavanjem dijaloga bivša Ekspertna radna skupina nije više samo sadržajno, nego sada i formalno odgovorna što se taj prijedlog ne može prihvatiti ni donijeti. Postupkovne odredbe o internetskom savjetovanju u postupku donošenja propisa, naime, posve su jasne – po isteku roka za dostavu mišljenja i prijedloga nositelj izrade propisa dužan je „izraditi i objaviti… izvješće o savjetovanju s javnošću, koje sadržava zaprimljene prijedloge i primjedbe te očitovanja s razlozima za neprihvaćanje pojedinih prijedloga i primjedbi (čl. 11. st. 4. Zakona o pravu na pristup informacijama). Sastavljači koji „nisu u mogućnosti odgovoriti“ na prilog u javnoj raspravi krše beziznimno zakonsko pravilo o pravu na povratnu informaciju, tj. obvezu očitovanja o svim primjedbama i prijedlozima.

O uputnicima nacionalnih manjina

Iako su prema Opisu poslova i zadaća njihovih stručnih radnih skupina trebali biti napisani do 29. veljače 2016. i spremni za raspravu 31. ožujka 2016., nacrti uputnika nacionalnih manjina još nisu dostupni javnosti. Rad na njima počeo je 8. siječnja 2016. zajedničkim sastankom radnih skupina za uputnike nacionalnih manjina u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa. Viša savjetnica za nacionalne manjine u Agenciji za odgoj i obrazovanje Patrizia Pitacco izvijestila me 28. lipnja 2016. da je na tom sastanku „odlučeno da radne inačice prijedloga nacionalnih kurikula za potrebe obrazovanja pripadnika nacionalnih manjina moraju biti gotove i objavljene na digitalnom oblaku Cjelovite kurikulne reforme do 31. svibnja 2016.“ Potvrdila je da su radne inačice napisane, da još nisu objelodanjene i da su 20. i 21. lipnja 2016. dostavljene Ministarstvu. Ni bivša Ekspertna radna skupina ni Ministarstvo nisu predložili recenzente, kao ni stručnu ni javnu raspravu o njima.

Ministar Vedran Mornar dao je 29. listopada 2015. objaviti javni poziv za prijavu pristupnika za članove stručnih radnih skupina za izradu prijedloga uputnika osnovnih i srednjih škola s nastavom na jeziku i pismu nacionalnih manjina (model A: češki, mađarski, srpski i talijanski) kao i javni poziv za prijavu pristupnika za članove stručnih radnih skupina za izradu prijedloga uputnika njegovanja češkoga, mađarskoga, srpskoga i talijanskoga jezika i kulture u osnovnim i srednjim školama (model C), ali čini se da se nitko nije javio u stručne radne skupine za mađarski – model A, mađarski – model C, i talijanski – model C, pa izrada tih uputnika nije ni počela, jer radne skupine za to nisu ni imenovane, niti su javni pozivi za prijavu produljeni, kao što je bilo učinjeno za radne skupine predmetnih uputnika 11. lipnja 2015., niti su javni pozivi u dijelu za neprijavljene skupine poništeni, kao što je bilo učinjeno 16. srpnja 2015. za četiri nastavna predmeta.

Iako je stavkom 3. Izvorišnih osnova svojega Ustava Republika Hrvatska određena kao nacionalna država hrvatskoga naroda i država pripadnika nacionalnih manjina – između ostalih – Slovaka, Mađara, Židova, Nijemaca, Austrijanaca, Ukrajinaca, Rusina, Bošnjaka, Slovenaca, Crnogoraca, Makedonaca, Rusa, Bugara, Poljaka, Rumunja, Turaka, Vlaha i Albanaca – za svih tih čak 18 nacionalnih manjina izrada uputnika nije pokrenuta niti je započela, pa je nejasno na koji je način reforma „cjelovita“, ni zašto su povlašteno mjesto izradom dobili uputnici za češku, romsku, srpsku i talijansku nacionalnu manjinu.

U Popisu stanovništva 2011. godine materinski je jezik matičnoga naroda i 22 nacionalnih manjina iskazan ovako:

1. Hrvatski 4,096.305 stanovnika,
2. Srpski 52.879,
3. Talijanski 18.573,
4. Albanski 17.069,
5. Bosanski 16.856,
6. Romski 14.369,
7. Mađarski 10.231,
8. Slovenski 9.220,
9. Češki 6.292,
10. Slovački 3.792,
11. Makedonski 3.591,
12. Njemački 2.986,
13. Ruski 1.592,
14. Rusinski 1.472,
15. Ukrajinski 1.008,
16. Rumunjski 955,
17. Crnogorski 876,
18. Poljski 639,
19. Turski 342,
20. Bugarski 293,
21. Hebrejski 30 i
22. Vlaški 14.[12]

Stoga je očito da se nije pristupilo izradi uputnika četiriju najraširenijih jezika nacionalnih manjina, nego su albanski, bosanski, mađarski i slovenski bez razloga preskočeni. Ekspertna radna skupina o tom je 30. listopada 2015. priopćila: „Izrada ostalih kurikula u modelu A, kao i predmeta za ostale manjinske zajednice po modelu C uslijedit će u narednoj dionici Cjelovite kurikulne reforme.“

Odluka Ekspertne radne skupine da se pristupi izradi uputnika samo nekih nacionalnih manjina nema uporište ni u narodnosnom izjašnjenju matičnoga naroda i Ustavom priznatih nacionalnih manjina u Popisu stanovništva 2011.:

1. Hrvat 3.874.321,
2. Srbin 186.633,
3. Bošnjak 31.479,
4. Talijan 17.807,
5. Albanac 17.513,
6. Rom 16.975,
7. Mađar 14.048,
8. Slovenac 10.517,
9. Čeh 9.641,
10. Slovak 4.753,
11. Crnogorac 4.517,
12. Makedonac 4.138,
13. Nijemac 2.965,
14. Rusin 1.936,
15. Ukrajinac 1.878,
16. Rus 1.279,
17. Poljak 672,
18. Židov 509,
19. Rumunj 435,
20. Turčin 367,
21. Bugarin 350,
22. Austrijanac 297 i
23. Vlah 29.[13]

To nameće zaključak kako se nije pristupilo izradi uputnika najbrojnijih nacionalnih manjina, nego su bošnjački, albanski, mađarski i slovenski bez razloga preskočeni.

[12] Državni zavod za statistiku, Statistička izvješća 1469. Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011., Stanovništvo prema državljanstvu, narodnosti, vjeri i materinskom jeziku, prir. Ivana Buršić, Zagreb, 2013., str. 16. Njemački je materinski jezik Austrijancima i Nijemcima.

[13] Državni zavod za statistiku, Statistička izvješća 1469. Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011., Stanovništvo prema državljanstvu, narodnosti, vjeri i materinskom jeziku, prir. Ivana Buršić, Zagreb, 2013., str. 13.

* Petar Marija Radelj, Dubrovčanin stalno nastanjen u Zagrebu, teolog i arhivist, urednik, leksikograf, prevoditelj, dobrovoljac i aktivist građanskoga društva, nije član ni jedne stranke ni udruge. Ustrajno se zalaže za naravni zakon, ljudska prava, demokraciju, izgradnju vladavine prava i uspostavu odgovornosti u javnom prostoru.