Četverored je hrvatski dugometražni film iz 1999. godine nastao pod redateljskom palicom Jakova Sedlara koji se temelji na romanu Ivana Aralice, a središnja tema je pokolj u Bleiburgu.
Film govori o stradanju Hrvata u Bleiburškom polju i na Križnom putu kojim su zatočenici prošli poslije završetka Drugog svjetskog rata. Film prikazuje atmosferu u Zagrebu pred dolazak partizana i pozornost usmjeruje na sudbinu skupine glumaca HNK koji odlučuju da s dijelovima poražene vojske odu u izbjeglištvo. Njihove sudbine isprepleću se sa sudbinama vojnika i civila na putu do Bleiburga, prateći sve veću neizvjesnost u koju odlaze, potpunu anarhiju koja prati povlačenje i surove obračune do kojih dolazi između pojedinih vojnih starješina zasljepljenih mržnjom i porazom. U drugom dijelu kronike nakon predaje i zarobljavanja na Bleiburškom polju, izbjeglice prolaze kroz surovo zatočeništvo na Križnom putu povratka, gdje ih mori glad i žeđ i čeka smrt.
“Da nije bilo predsjednika Tuđmana i ministra obrane Šuška, tada se taj film ne bi snimio. Zato jer stalno postoji iracionalni strah od istine što su radili komunisti 1945. godine. Dobili smo dokumente puta kojim se kretao Tito. On je osobno nadgledao sve što se desilo u Sloveniji. Najveće stratište Hrvata u povijesti je Slovenija. Tito je znao sve o svemu što se tamo događa. Zašto se ljudi nisu uhvatili te teme. To nije tema koja je probitačna, nećete dobiti novac za to, ljudi su konformisti u svakom poslu, pa tako i mom ljudi ne žele ući u rizike. Pogotovo u rizik ove vrste.”, rekao je redatelj Sedlar u gostujući u Dujmovićevoj emisiji ‘Iza zavjese’ prije nekoliko tjedana.
“Za Vladu Gotovca je bilo vrlo teško reći da je bio nekakav Ustaša, a on je na premijeri u Zagrebu meni došao i rekao da je ovo samo 30 posto onoga što se dogodilo u Bleiburgu.”, dodao je Sedlar.
Filmski i kazališni redatelj Jakov Sedlar za svoj rad nedavno je osvojio nagradu “Veliko zlatno srce” koju su mu uručile Udruga branitelja Domovinskog rata Zagrebačkog Velesajma i Udruga hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata ’91.
Predsjednik Udruge hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata ’91 Mladen Pavković rekao je da je Sedlar često bio osporavan od kolega u Hrvatskoj, ali da se njegovi filmovi s uspjehom pokazuju na stranim festivalima. Dodao je da je on autor hrvatskih filmskih ostvarenja poput “Gospe” i “Četveroreda” te da su njegov rad prepoznali i hrvatski branitelji.
Po njegovim riječima, Tomislav Fiket i Hana Jušić već su ga ranije prijavljivali Časnom sudu zbog filma “Jasenovac – istina”, što je prethodni saziv tog suda odbacio, a Fiket ga je još 1999. prijavio i DORH-u zbog “Četveroreda”, što je također odbačeno.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
