Ove nedjelje, 15. svibnja, kod spomen-obilježja žrtava komunističkih zločina stradalih 1945. te ekshumiranih iz masovne grobnice u Gornjoj Kustošiji, obilježen je Dan sjećanja na žrtve komunističkog režima na lokaciji Gornja Kustošija.
Na njivi na kojoj je postavljeno spomen obilježje, 9. svibnja 1945. partizansko komunistički zločinci bez suda i zakona zvjerski su pobili 17 ljudi, velikom većinom mladih ranjenika – kadeta iz obližnje bolnice na Sv. Duhu.
Osobe upućene u ove zločine govore da su zločine izvršili pripadnici 13. proleterske brigade iz istočne Hercegovine i Crne gore.
Ovom sjećanju ove nedjelje nazočili su hodočasnici kao i predstavnici političkih i društvenih institucija i organizacija – vijeća Mjesnog odbora Gornja Kustošija te Predsjednik temeljnog ogranka HDZ-a Gornja Kustošija.
Među sudionicima bili su i Andrej Plenković, zastupnik HDZ-a u EU Parlamentu te povjesničar Stipe Pilić.
Kod spomen-obilježja održana je Sveta Misa za sve pokojne i nestale koju je predvodio vrč Božidar Tenšek, župnik u kustošijanskoj župi Sv. Nikole Tavolića. Nakon Svete Mise organizirano je druženje hodočasnika uz domaću hranu i kolače.
Ova komemoracija održava se već drugu godinu za redom, a organizirali su je u čast žrtvama Milan Grašovec, predsjednik Vijeća Mjesnog odbora Gornja Kustošija, Željko Pavković, predsjednik Temeljnog ogranka HDZ-a Gornja Kustošija te Marko Grbeš.
Nakon što je jedan od likvidatora pritisnut grižnjom savješću, pred smrt otkrio lokaciju likvidiranih ranjenika iz obližnje bolnice na Sv. Duhu 9. svibnja 1945., domaći ljudi su se udružili, organizirali ekshumaciju te podigli spomen-obilježje u obliku velikog križa te nekoliko manjih križeva.
Otac vlasnika njive na kojoj su pokopani ranjenici iz bolnice i nekoliko domaćih ljudi, inače je diskretno u mraku godinama palio svijeće.
Komunistički zločini u Gornjoj Kustošiji pričaju stravične priče.
Pripadnici 13. proleterske brigade ušli su 8. svibnja 1945. u Kustošiju i odmah su nekoliko domaćih kolaboracionista pokazivali koga treba likvidirati. Te osobe dovedene su u obližnju školu, bili su mučeni i likvidirani.
Brutalno likvidirane ranjenike iz obližnje bolnice Sveti Duh i par domaćih ljudi, lokalni su stanovnici morali zakapati drugi dan. Među ubijenima prepoznali su i jednog domaćeg mladog, netom oženjenog potpuno nevinog čovjeka po imenu Blaže. Domaći stanovnici koji su ukapali ubijene, tajno su ga odvukli u šumu i javili supruzi. Ona je tijekom noći došla tačkama i vozila ga 2 km do mjesnog groblja gdje ga je tajno i zakopala.
Među domaćim stanovništvom koje je likvidirane moralo pokapati, bio je i 13-godišnji dečko. Njegov otac molio je partizane da ga poštede zakopavanja ubijenih, ali partizani su zaprijetili da će i njega likvidirati ako bude inzistirao.
Godine 2010. napokon je napravljena stručna ekshumacija (ne kao u Sincu kada su bageri prenosili kosti, a mještani sakupljali košćice koje su ispadale po cesti) a nakon toga je uređeno i spomen-područje. Kosti se navodno još uvijek nalaze na patologiji poput kostiju žrtava iz Brotnje, kao što su 12 godina na patologiji stajale i kosti maceljskih žrtava prije nego su dostojanstveno ukopane u Maclju. Tamo čekaju bolje dane, odnosno dostojanstveni ukop.
Osobe koje su pokrenule izradu spomen-obilježja nisu nikoga izgubile krajem 2. Svjetskog rata ili u poraću, već su se angažirali iz čisto humanitarnih razloga. Budući se nije mogla dobiti podrška općine, spomen-područje uređeno je u privatnom aranžmanu na privatnom zemljištu.
Na spomeniku piše:
U svom zločinačkom pohodu podsljemenskim krajevima partizansko – komunistički zločinci pobili su krajem i nakon II svjetskog rata bez suda i zakona stotine nedužnih ljudi.
Tako je i na ovom mjestu 9. svibnja 1945. zvjerski pobijeno 17 ljudi za koja zlodjela do danas nije nitko odgovarao. Njihove kosti su ekshumirane 2010. godine.
Ovu manifestaciju organizirao je mjesni odbor i Crkva.
Gornja Kustošija krije na poznatim lokacijama još mnoštvo neekshumiranih kostiju žrtava komunističkih zločina.
Isto tako podsljemenska zona kao i mnoge lokacije na zagrebačkom području kriju stotine neobilježenih i neistraženih grobišta sa tisućama žrtava. Pred nama je veliki posao.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
