Slikarski opus Zlatka Boureka od 2. listopada u Modernoj galeriji

Izložba “Zlatko Bourek, slikarska retrospektiva”, na kojoj se iz bogatog umjetničkog opusa tog kipara, slikara, scenografa, kostimografa, redatelja, crtača i animatora predstavlja oko 120 njegovih ulja nastalih od 1956. do danas, otvara se 2. listopada u Modernoj galeriji, u povodu umjetnikova 85. rođendana.

Slikaru je teško imati retrospektivu, ja bih to mijenjao i popravljao, svi tako rade, ali onda si kažete neka se vidi gdje sam griješio, rekao je akademik Zlatko Bourek najavljujući izložbu, dodavši kako je to za slikara i prilika da vidi svoje slike, jer su one u atelieru obično jedna na drugoj.

Za njega slikarstvo, ili bilo koje drugo područje nema prioritet. U moje doba profesori na Akademiji su nam govorili da ne žele da budemo ‘nekakvi umjetnici’, već da radimo za radničku klasu. Cijeli sam život nastojao raditi nešto od koristi, ovo što sam radio kao sebi za dušu, to mi je doma, a radio sam u kazalištu i filmu, što je kod crtanog filma bilo i rudarski posao i užitak, istaknuo je.

Još uvijek radim ono za što sam predodređen, i film i kazalište i skulpturu i sliku, to je nekako normalno, to se zove biti suvremeni umjetnik, biti ukopčan u vrijeme i mjesto u kojem živiš i ostavljati tragove, i to po mogućnosti dobrohotne, a ne previše pametne, dodao je.

Biserka Rauter Plančić, ravnateljica Moderne galerije i autorica likovnog postava izložbe, rekla je na konferenciji za novinare kako ta prva Bourekova retrospektiva donosi samo manji, ali najprobraniji dio opusa koji je stvarao doslovno do danas “jer se s nekih izloženih slika još širi miris svježe boje”.

Bourek je prava renesansna osobnost koja živi za umjetnost svoje sredine i svog vremena, a premda sam voli kazati da je u duši kipar i da ga je u najvećoj mjeri takvim javnost dosad doživljavala, ova izložba i monografija koja ju prati bit će prijelomna za spoznaju odakle izviru njegova likovna duša i srce, kao i za percepciju javnosti o slikarskom temelju na kojemu počiva njegova umjetnička vokacija, ustvrdila je.

Iako cijeli život znam za Boureka, susret s tom izložbom još mi je iznenađenje, riječ je o neiscrpnom opusu koji svojom imaginacijom nadmašuje skoro svaki drugi opus i vraća me užitku gledanja slika kao integralnog doživljaja, uspomene, imaginacije i kreativne interpretacije viđenog svijeta, naglasio je akademik Tonko Maroević, autor teksta u monografiji, koja donosi i više od 250 reprodukcija.

On je pronašao način da bude neponovljiv i prepoznatljv, da vrati umjetnosti dignitet govora u prvom licu s neodoljivom slobodom, koja je znak tople imaginacije i emocije, ali i zafrkantske ironične groteskne deformacije koje služi da opravda emociju kako ne bi bila presladunjava, ocijenio je.

Zlatko Bourek (Slavonska Požega, 1929.) diplomirao je na zagrebačkoj Likovnoj akademiji slikarstvo i kiparstvo, a još je za vrijeme studija s kolegama osnovao Zagrebačku školu crtanog filma. Svoje prve scenografije i kostime osmislio je za “Gavellu”, no najveći kazališni uspjeh postiže u berlinskom kazalištu Hans Wurst Nachfaren. Grafičkim radovima javlja se 1959., a od 1963. izlaže i slike koje nose sva obilježja njegova likovnog stvaranja okrenutog grotesknom humoru i nadrealističnom osjećaju povezanom s elementom folklora. Samostalno je izlagao u Duisburgu, New Yorku, Dubrovniku, Varaždinu i Zagrebu, a njegovi radovi bili su izloženi i na skupnim izložbama u Zagrebu, Ljubljani, Veneciji, Budimpešti, Rimu, Ateni, Caracasu, St.Poeltenu i drugdje.

Bourekova izložba, postavljena na prvom katu Vranyczanyjeve palače, bit će otvorena do 2. studenog, a nakon toga Moderna galerija nastavlja jesensku sezonu kritičkom retrospektivom kiparskog opusa Milene Lah te izložbom novih akvizicija i darovnica Moderne galerije.