Prije mjesec dana papa Franjo otvorio je sinodu u sveopćoj Crkvi na temu sinodalnosti Crkve. U nedjelju, 17. listopada, sve su pak katoličke biskupije diljem svijeta otvorile sinodu.
“Dragi vjernici, nije li lijepa već sama pomisao da danas u svim krajevima svijeta, u raznim narodima i kulturama, cijela Crkva ulazi u razmatranje svoga poziva i poslanja te da se raduje prisutnosti svoga Učitelja i Gospodina, Isusa Krista, Božje Riječi koju želimo slušati otvoreni nadahnućima Duha Svetoga?” – poručio je u nedjelju, 17. listopada, u Dugom Selu kardinal Josip Bozanić prilikom otvaranja sinode.
Što je sinoda?
Sinoda ili koncil (sabor) označava okupljanja crkvene hijerarhije kako bi raspravljali o temama vezanim uz vjeru, moral i disciplinu. Kada se biskupi cijele crkve sabiru pod vodstvom pape, riječ je o općoj sinodi. Kada se pak biskupi crkvene provincije okupljaju pod vodstvom svog metropolita, riječ je o provincijskoj sinodi. (Takva je, primjerice, bila Druga sinoda Zagrebačke nadbiskupije koja je održana nedavno).
Ovu, opću sinodu, papa je sazvao kako bi čitava Crkva raspravljala o svojoj sinodalnosti, tj. o sudjelovanju cijele Crkve u raspravama i odlukama.
Drugi vatikanski koncil izrazio je želju da papa povremeno pita za mišljenje biskupe, pa je papa Pavao VI. objavio 14. rujna 1965. svoju odluku da će Rimskoj kuriji osigurati suradnju biskupa, pozivajući povremeno u Rim predstavnike biskupskih konferencija iz cijelog svijeta. Ta je odluka objavljena papinskim motu proprio Apostolica sollicitudo od 15. rujna 1965. godine. Dana 8. prosinca iste godine odobreno je osnivanje sinode, a 23. prosinca 1967. papa je objavio svoju namjeru da tajništvo sinode pretvori u stalno tijelo Rimske kurije.
Zadaća je sinode raspravljati o raznim pitanjima kao i iznositi želje, ali ne rješavati ih, niti donositi odluke, osim u slučaju da joj je papa povjerio vlast da odlučuje, a papino je pravo u tom slučaju da potvrdi sinodalna rješenja. Sinoda je izravno podložna papinskoj vlasti.
Velika važnost ove opće sinode
Monsinjor Piero Coda, član Teološkog povjerenstva Sinode i nedavno imenovani glavni tajnik Međunarodne teološke komisije, u intervjuu za Vatican News, istaknuo je da Papine riječi pojašnjavaju kako inzistirati na sinodalnosti, na sudjelovanju: “to nije izbor demokratizacije”, nego “pitanje dubokog identiteta”.
Za teologa, profesora na Sveučilišnom institutu Sophia u Loppianu, sinoda koja je otvorena u Vatikanu “najvažniji je crkveni događaj nakon Drugog vatikanskog koncila“. “Prvi put u dvije tisuće godina povijesti Crkve, Sinoda je pozvana uključiti cijeli Božji narod”, prenosi Vatican news.
“Postoji opasnost od nesporazuma. Postoji rizik da se pomisli kako učiniti da sinodalnost zasja u životu Crkve znači otvoriti se svojevrsnoj demokratizaciji, u kojoj odlučuje igra većine i manjine. Ali ne, nije tako. Crkva je događaj Duha Svetoga i stoga je pravi protagonist Sinode upravo Duh Sveti koji – kako papa Franjo uvijek kaže – usklađuje različitosti, pomiruje ih, konvergira u jedinstvo koje je sam Krist, živ i prisutan u svojoj Crkvi. Stoga provođenje sinodskog procesa znači provesti u djelo ono zbog čega je Crkva Crkva: Božji narod na putu, simfonija različitosti koje se okupljaju u jedinstvu kako bi služile svijetu.” – ističe Piero Corda i također, na pitanje “Zašto sinoda o sinodalnoj Crkvi?” odgovara:
“Mislim, a ne bih želio biti previše entuzijastičan, da je to najvažniji, najstrateškiji crkveni događaj od Drugoga vatikanskog koncila. Koncil nas je natjerao da ponovno otkrijemo Crkvu kakva jest: jedinstvo u ime Oca, Sina i Duha Svetoga, zajedništvo i poslanje. Danas, nakon svega puta na kojem smo pronašli novu energiju i stekli iskustvo, spremni smo za daljnji korak. Danas možemo učiniti da zaživi, u svim izrazima zajedništva i poslanja Crkve, to sudjelovanje u otajstvu Krista u koje smo umetnuti po milosti krštenja. Dakle, održati Sinodu o sinodalnosti ne znači održavati je o temi poput mnogih drugih, već o dubljem identitetu Crkve kao zajedništva i poslanja koje postaje konkretno, doista snažno kad u njemu sudjeluju svi. Crkva je takva, zapravo, samo kad je svi nose na ramenima i svi je dijele u svom srcu, na usluzi braći i sestrama, osobito počevši od najmanjih, odbačenih te od egzistencijalne i duhovne periferije našeg vremena.”
Dr. sc. Tanjić: Crkva je u svojoj biti sinodalna
Premda je treće tisućljeće zapravo tek počelo, nije preuzetno reći da je sinodalnost paradigma Crkve trećega tisućljeća, smatra dr. Željko Tanjić, rektor Hrvatskog katoličkog sveučilišta, koji je svoja promišljanja o sinodalnosti kao ponovno otkrivenom velikom znaku vremena podijelio u novom Glasu Koncila priređenom za nedjelju 17. listopada.
U prilog spomenutoj tvrdnji navodi temeljni teološki razlog: Crkva je u svojoj biti sinodalna jer kao zajednica hodi kroz povijest kako bi u njoj bila sakrament Krista, kao i niz izazova i pitanja koja izviru iz života Crkve, ali i iz svijeta u kojem ona živi, a na njih je moguće odgovoriti samo sinodalno, zajednički. Za sinodski proces koji je upravo započeo sugovornik kaže: “Ima puno vjernika koji daju sebe za Crkvu. I nije nužno da svi nešto govore, nego se mnogi mole, žrtvuju se, svjedoče i naviještaju. I kroz to oblikuju Crkvu. Vrijedi to i za naše mjesne Crkve. Mislim da bismo i mi trebali hrabro izraziti i reći kako mi vidimo Crkvu pa će se čuti i drugačiji glas u odnosu na Sinodski put u Njemačkoj.”
“Meni se čini da nas papa Franjo pokušava usmjeriti na put između dviju krajnosti, put koji odražava temeljnu bit Crkve i njezina poslanja, a polazi od toga da je Crkva sazdana kao zajednica, kao zajednički hod u koji su svi uključeni na temelju svoga krsnoga dostojanstva. Sinodalnost, dakle, ne može biti elitistička, ali ne može se shvatiti ni kroz prizmu demokratskoga političkoga uređenja i njegovih struktura”, dodao je među ostalim prof. dr. Željko Tanjić.
Kardinal Bozanić poželio da Opća sinoda bude kao nastavak Sinode Zagrebačke nadbiskupije
“Mi smo prošli putem Druge sinode Zagrebačke nadbiskupije na kojemu smo učili da je hod Crkve uvijek u ritmu sinodalnosti. Opću Sinodu koju započinjemo vidim kao priliku da, skupljajući otkriveno i stavljajući to u svoj Završni dokument, zakoračimo dalje; da usklađujemo svoje korake s puno širim i duljim hodom Sveopće Crkve.” – istaknuo je u nedjelju, 17. listopada, na početku Sinode, kardinal Josip Bozanić.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
