Urednik u Kršćanskoj sadašnjosti i bivši glavni urednik Informativne katoličke agencije (IKA) don Anton Šuljić izjavio je danas kako je jutros preminuli Adalbert Rebić bio izvrstan bibličar i promicatelj biblijskih znanosti.
Bio je profesor biblijskih znanosti i semitskih jezika na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu, podsjetio je Šuljić dodavši kako je u Izraelu organizirao seminare za studente teologije i hodočašća za vjernike.
Podsjetio je i na Rebićevu ulogu u nakladnoj kući Kršćanska sadašnjost, koju je, kako kaže, sredio za pristojan rad.
U nakladničkoj djelatnosti zauzimao se za široko promicanje bogoslovne misli, što je rezultiralo nizom brojnih i važnih izdanja s područja suvremene teologije.
Rebić je bio svećenik Zagrebačke nadbiskupije i prebendar Zbora prebendara prvostolne crkve Zagrebačke. Rođen je 23. siječnja 1937. godine u Klenovcu Humskom u Humu na Sutli u župi Uznesenje BDM, Taborsko. Filozofski studij polazio je u Zagrebu na Katoličkom bogoslovnom fakultetu i u Rimu na Filozofskom fakultetu Papinskog sveučilišta Gregoriana. Teološki fakultet završava u Rimu na Gregorijani, a biblijsku specijalizaciju na Biblijskom institutu. Doktorirao je 1969. godine iz biblijske teologije na Papinskom sveučilištu Gregoriana.
Za svećenika je zaređen 1964. u Rimu. Na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu bio je profesor biblijskih znanosti, orijentalnih jezika (hebrejski, aramejski, sirijski i arapski) i biblijske arheologije od 1968. do 2007.
U izdavačkoj kući Kršćanska sadašnjost bio je urednik biblijskih izdanja i njezin direktor od 1968. do 2009. godine.
Kao lektor hrvatskog prijevoda Jeremije proroka, knjige Tužaljki i Ezekijela proroka, sudjelovao je u prijevodu Biblije na hrvatski jezik u izdanju izdavačke kuće “Stvarnost” 1968. godine.
Bio je urednik izdanja “Jeruzalemske Biblije” (KS, 1994.) u kojem je s francuskog jezika preveo uvode u pojedine biblijske knjige Staroga zavjeta te tumačenja i komentare uz pojedine biblijske tekstove, a zaslužan je i za izdanje “Biblijskog priručnika” i prijevod s francuskog “Ekumenskog prijevoda Biblije”. Kao urednik zaslužan je za izdanje “Općeg religijskog leksikona”.
Objavio je 28 djela te oko 400 članaka u raznim domaćim i inozemnim časopisima.
Adalbert Rebić bio je član Društva hrvatskih književnih prevodilaca (od 1974.), član Društva umjetnika Hrvatske i Redoviti član Papinske međunarodne marijanske akademije u Rimu (od 1980.). Dobitnik je nagrade za životno djelo Društva hrvatskih književnih prevodilaca za 2010.
Od 1991. do 1995. godine obnašao je službu predstojnika Vladinog Ureda za prognanike i izbjeglice, a 1995. godine bio je ministar u Vladi Republike Hrvatske zadužen za humanitarna pitanja.
Adalbert Rebić umro je jutros u Svećeničkom domu sv. Josipa u Zagrebu u 78. godini života i 50. godini svećeništva.
