Najveći knjižni klub u Hrvatskoj, Svijet knjige nakladnika Mozaika knjiga, obilježio je u četvrtak u Zagrebu svoj 30. rođendan a u povodu važne obljetnice u najvećem klupskom centru na zagrebačkom Kaptolu predstavljeno je jedinstveno enciklopedijsko izdanje “Knjige koje su promijenile povijest”, koje nudi uvid u više od 80 najcjenjenijih, najrjeđih i najvažnijih knjiga na svijetu.
Okupljene je uvodno pozdravio voditelj Svijeta knjige Lovro Torbica, koji je istaknuo kako je riječ o najvećem književnom klubu u Hrvatskoj čiji se koncept u 30 godina postojanja pokazao kao uspješna formula za razvoj čitateljske publike i poticanje zanimanja za knjigu i čitanje.
“Danas brojimo više od 30 tisuća članova, a samo u ovoj godini već bilježimo rekordni priliv novih članova – dvostruki”, rekao je Torbica.
Koncept kluba Svijet knjige je takav da se članstvo potpisuje na dvije godine, besplatno je, a svaki član već pri učlanjenju dobije besplatne knjige u vrijednosti 300 do 400 kuna, te ima pravo na razne pogodnosti, uz uvjet obavljanja po jedne kupnje svaka tri mjeseca, bez obzira na iznos.
“Koncept je vrlo jednostavan i prilagođen čitateljima koji kupuju jednu, dvije ili tri knjige godišnje, a prva i najvažnija prednost članstva je povoljnija cijena svih noviteta, koja je već u startu 20-ak posto niža nego drugdje. Uz svaku dodatnu kupnju dodatno se štedi, a time nastojimo kulturu čitanja pretvoriti u konstantu”, rekao je Torbica.
Svijet knjige u ponudi ima zastupljeno 80 posto hrvatske nakladničke produkcije, a svi se naslovi mogu kupiti u jednome od 16 klupskih centara diljem Hrvatske ili putem web-a. Ali još je važnije to, napomenuo je Torbica, što je klub postao – što mu je oduvijek i bio cilj – mjesto susreta i druženja. “Tu su svi jedna velika obitelj, naši članovi ne dolaze samo kupovati knjige, nego se i družiti i tu provode doista puno vremena”, rekao je.
U povodu 30. rođendana kluba održana je i promocija izdanja “Knjige koje su promijenile povijest”, objavljenog u nakladi Mozaika knjiga, koje nudi uvid u više od 80 najcjenjenijih, najrjeđih i najvažnijih knjiga na svijetu, od Svitaka s Mrtvog mora do Dnevnika Anne Frank.
“Tu smo promociju odlučili napraviti upravo tu na Kaptolu zato što je ovo naš najstariji klupski centar i u biti je tu nekako sve i počelo, i ovo je jedini klupski centar koji se zadržao od samoga početka”, napomenuo je Torbica.
“Knjige koje su promijenile povijest” skupine autora, Michaela Collinsa, Alexandre Black, Thomasa Cussansa, Johna Farndona i Philipa Parkera, jedinstvena je enciklopedija koja obuhvaća povijest pisane riječi, od 3000. godine prije Krista do danas. Poglavlja koja su kronološki poredana prikazuju evoluciju ljudskog znanja i promjene načina na koji su se knjige izrađivale. Prijevod na hrvatski potpisuje Marija Perišić.
Knjiga obuhvaća iluminirane rukopise, najvažnija tiskana djela i neke od najpoznatijih primjera ilustrirane književnosti, a svako poglavlje upoznaje čitatelja s nastankom i ostavštinom svih istaknutih knjiga obrađenih u njemu.
Dodatnu vrijednost knjizi daje i poglavlje o knjigama koje su promijenile Hrvatsku iz pera književnika Pavla Pavličića, u kojemu je najproduktivniji hrvatski pisac izdvojio sedamnaest domaćih klasika koji su utjecali na razvoj hrvatske kulturne baštine.
Pavličić je istaknuo kako je riječ o jednoj općeobrazovnoj knjizi posebnoj po tome što naslovi koji su u nju uvršteni nisu birani prema literarnim ili tržišnim kriterijima, već su to “one knjige koje su na neki način utjecale na društvena gibanja, na zbivanja u znanosti i umjetnosti i tako dalje”.
“Svaka je uvrštena knjiga na svoj način promijenila svijet, i svaka ima drugačiju povijest i drugačiju vrstu utjecaja na zbilju. To je njihova temeljna kvaliteta”, rekao je Pavličić. Takva je jedna knjiga primjerice “O podrijetlu vrsta” Charlesa Darwina, pojasnio je. Nadalje, uvrštena je i Gutenbergova Biblija, “koja je pokazala jednu novu mogućnost proizvodnje i distribucije knjiga”.
Tu su i Nostradamusova Proročanstva, Ezopove Basne, “Čiča Tomina koliba” , “Alica u zemlji čudesa”, Marxov “Kapital”, a zastupljeni su i Charles Dickens, Geoffrey Chaucer, Walt Whitman, Stephane Malarme i mnogi drugi. Pri odabiru naslova hrvatske povijesti književnosti uvrštene u izdanje Pavličić se, kako je rekao, “trudio naći ravnotežu” između zadanog kriterija presudnosti utjecaja nad kvalitetom, ali je nastojao uvrstiti i što više književnih djela.
“Na neke sam posebno ponosan, jer kad je riječ o na primjer Gundulićevu ‘Osmanu’, svi će se složiti da mu je mjesto tu unutra, ali ja sam recimo stavio i knjigu Otona Kučere ‘Naše nebo’ iz 1895., koja je po prvi puta našim ljudima dala prve znanstvene spoznaje u astronomiji iako je bila pisana znanstvenopopularno”, pojasnio je Pavličić.
Važno mu je bilo uvrstiti i Rječnik stranih riječi Bratoljuba Klaića, “koji se pojavio u džepnom izdanju prvi puta u 1951. godine”, a u izdanje su, među ostalim, uvršteni i “Judita” Marka Marulića, “Machinae novae” Fausta Vrančića i “Zlatarovo zlato” Augusta Šenoe. Svi su naslovi prezentirani luksuzno, s kolor fotografijama, uz opis svake pojedine knjige, kratak sadržaj te objašnjenje u čemu je njezina važnost.
* Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija
Tekst se nastavlja ispod oglasa
