U HAZU predstavljena knjiga o kulturnom urbanom naslijeđu: ‘Hrvatska baštini bogatu urbanu kulturu’

Zagreb, 29.04.2019. - Sveèana sjednica u povodu Dana HAZU i dodjela Nagrada HAZU za najviša znanstvena i umjetnièka dostignuæa u Republici Hrvatskoj za 2018. godinu. Na fotografiji predsjednik HAZU Velimir Neidhardt. foto HINA/ Lana SLIVAR DOMINIÆ/ lsd

Knjiga “Cultural Urban Heritage Development, Learning and Landscape Strategies”, predstavljena u četvrtak navečer u Knjižnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) paradigma je kako treba raditi i kako hrvatska znanost, umjetnost i kultura trebaju prodirati u svijet, istaknuo je predsjednik HAZU akademik Velimir Neidhardt.

Urednici knjige su akademik Mladen Obad Šćitaroci, doc.dr.sc. Ana Mrđa i prof.dr.sc. Bojana Bojanić Obad Šćitaroci, a ove godine knjigu je na engleskome jeziku objavila ugledna švicarska nakladnička kuća Springer.

Predsjednik HAZU ustvrdio je kako je knjiga jedan od velikih i važnih uspjeha profesije te dodao kako se i na njezinu predstavljanju okupio sam vrh profesije. Podsjetio je da je početak svega bio skup što ga je 2015. organizirao akademik Obad Šćitaroci, te istaknuo kako je taj skup prerastao u projekt, a plod sustavna rada na projektu je i ova vrijedna knjiga.

Kako umiruće i neaktivno naslijeđe uključiti u život

Međunarodna znanstvena suradnja od velike je važnosti i prepoznatljivosti u ovoj knjizi, istaknuo je akademik Obad Šćitaroci. Objasnio je kako je knjiga jedan od rezultata istraživačkoga projekta “Urbanizam naslijeđa – Urbanistički i prostorni modeli za oživljavanje kulturnoga naslijeđa (HERU) i njegova je završna publikacija.

Pod vodstvom akademika Obada Šćitarocija projekt se provodio na Arhitektonskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu od 2014. do 2018. a financirala ga je Hrvatska zaklada za znanost (HRZZ).

I dok Hrvatska baštini bogatu urbanu kulturu, a njezino graditeljsko i pejsažno kulturno naslijeđe je doista vrijedno i raznolik problem je, ocijenio je Obad Šćitaroci, što je njezin veliki dio u lošem stanju i često nema nikakvu funkciju.

Objasnio je kako je takvo stanje pokrenulo projekt i usmjerilo ga na pronalaženje odgovora na pitanje kako oživjeti umiruće i neaktivno naslijeđe, odnosno ne učiniti ga muzejem već ga uključiti u život. Pronalaženje odgovora na to pitanje utemeljili smo na integralnome pristupu, a ne samo na konzervatorskome motrištu kako bismo, istaknuo je Obad Šćitaroci, omogućili novi pogled na kulturno nasljeđe i dali mu novi život jer ono, smatra, ne može opstati ako ne bude sastavni dio života danas.

Obnova suradnje arhitekata i povjesničara umjetnosti

Akademkinja Željka Čorak istaknula je kako je riječ o vrlo značajnoj knjizi na kojoj je obnovljena suradnja arhitekata i povjesničara umjetnosti što joj, kako je rekla, budi nadu da će ona biti i nastavljena.

Ustvrdila je kako naš vrijeme oblježava medijska invazija virtulanoga što se posebno očituje u definiranju uloge turizma u budućnosti povijesnih cjelina, a veliki dio priloga u knjizi bavi se upravo zanimljivom i izazovnom turističkom tematikom.

“Ambalažiranje prostora mitovima i legendama komponenta je prostorne ponude, a prekjučer smo vidjeli slike gorućega Dubrovnika sa snimanja ‘Igara prijestolja'”, rekla je Čorak i dodala kao cijele grupe turista dolaze u Dubrovnik vjerujući kako je to stvarni “King’s Landing”.

“Igre prijestolja” su svjetski fenomen masovne kulture, istaknula je Čorak i postavila pitanje – spada li ta zamjena identiteta u kulturni turizam ili su osamljene fotografije Dubrovnika koji gori u ratu na uličnom zidu palače u međuvremenu dosegle status jamstva kako je Dubrovnik zaista “King’s Landing”.

Odnos stvarnosti i fikcije za baštinu u sebi sadrži opasnost da se stvarnost tretira kao fikcija i ugrozi i u svoj tvarnosti, ustvrdila je Čorak i ocijenila kako je granicu teško postaviti, ali i da je projektirani pristup agresivnoj fikcionalizaciji jedna od od novih nužnosti i dužnosti prema baštini.

Novi modeli obnove i ravitalizacije

Knjiga ima 485 stranica podijeljenih u 29 poglavlja, 58 je autora iz 12 zemala, sa 17 sveučilišta, osam znanstvenih instituta i dva privatna ureda, a njezin sadržaj su novi modeli obnove i revitalizacije pri čemu su važna tri čimbenika: uvažavanje naslijeđenoga, suvremenost i održivi budući razvoj, rekla je urednica Ana Mrđa.

Cilj knjige je pridonijeti unaprjeđenju dosadašnjih metoda obnove i unaprjeđenja kulturnoga naslijeđa, unaprijediti metode prostorne zaštite naslijeđa te pridonijeti razvoju lokalne zajednice korištenjem kulturnoga naslijeđa.

Urednica Bojana Bojanić Obad Šćitaroci istaknula je kako je važno što je radom na projektu i knjizi stvorena dinamična istraživačka mreža koja će, nada se, nastaviti funkcionirati.

“Ako se istraživanjem prenosi maštanje to posljedično utječe i na način na koji grupa gradi svoj identitet te ga kao takvoga mogu koristiti pojedinci koji nastoje ostvariti svoju želju da nekome pripadaju”, rekla je.

Život i istraživanje postoje na rubu kaosa, a mreže koje su tu stvaraju kompromis između reda i iznenađenja i uspjevaju opstati i razviti se, a takvu mrežu stvorila je i ova naša mreža, zaključila je Bojanić Obad Šćitaroci.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/hina