U tvrđavi Nehaj otvara se izložba ‘Milan Ogrizović i kazalište’

Foto: Joadl, commons.wikimedia.org

Povodom blagdana svetog Jurja i Dana Grada Senja, u utorak 23. travnja u tvrđavi Nehaj u Senju održat će se svečano otvorenje izložbe Milan Ogrizović i kazalište koju je priredio Odsjek za povijest hrvatskog kazališta Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, a organizirali Grad Senj i Gradski muzej Senj.

Otvorenju će prisustvovati autorica izložbe Anamarija Žugić, Ogrizovićeva unuka kostimografkinja Ljubica Wagner s obitelji, predstavnici Grada Senja na čelu s gradonačelnikom Sanjinom Rukavinom te predstavnici Gradskog muzeja Senj. Izložba će biti otvorena za posjetitelje do 24. svibnja i moguće ju je razgledati svaki dan (i vikendom) od 10 do 18 sati.

Teatrologinja Anamarija Žugić izložbu Milan Ogrizović i kazalište osmislila je 2017. povodom 140. godišnjice Ogrozovićeva rođenja kada je bila postavljena u Narodnom domu HAZU u Zagrebu. Izložba je bila prigoda da se na svjetlo iznese dosad neviđena ili vrlo rijetko viđena građa o kazališnom radu Milana Ogrizovića koji je kao književnik, dramatičar i kritičar, lektor, dramaturg, esejist, polemičar i satiričar, stvarajući tijekom prvih dvadeset godina 20. stoljeća, svojim žanrovski i stilski raznolikim opusom obilježio povijest hrvatskog kazališta i književnosti.

Izložba je podijeljena u sedam cjelina koje okupljaju različite aspekte Ogrizovićeve kazališne djelatnosti. Prva je cjelina posvećena svestranom radu Milana Ogrizovića, a temelji se na novinskim kritikama i repertoarnim vijestima, teorijskim tekstovima i dokumentima koji rasvjetljuju njegovu pedagošku, predavačku djelatnost u sklopu Glumačke škole u Zagrebu te kroz javna predavanja s kazališnom tematikom. Među izlošcima posebno se ističu njegova tiskana izdanja o hrvatskom kazalištu, operi i Glumačkoj školi. Preostalih šest cjelina skreće pozornost na Ogrizovićev rad kao libretista, autora prigodnica, dramatizacija, artističkih jednočinki, zatim dramskih tekstova s povijesnom tematikom ili temeljenih na narodnoj pjesmi i, naposljetku, kao autora izvornih dramskih tekstova poput antologijske Hasanaginice, Vučine i Objavljenja.

Na izložbi su prikazani i autorovi rukopisni dramski tekstovi, libreta i pripadne partiture, redateljske knjige, kazališne cedulje, kazališni plakati, kazališna dokumentacija koja svjedoči o Ogrizovićevoj širokoj kazališnoj djelatnosti, kazališne fotografije, scenografske i kostimografske skice, umjetnički portreti, snimke kazališnih predstava, kao i kostimi Ljubice Wagner.

Milan Ogrizović rodio se u Senju 12. veljače 1877., a umro je u Zagrebu 25. kolovoza 1923. Studij matematike i klasične filologije završio je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je 1904. i doktorirao temom iz filologije. Radio je kao srednjoškolski profesor, lektor i dramaturg u zagrebačkom HNK te kao nastavnik na Glumačkoj školi u Zagrebu. Pisao je pjesme, novele, crtice, operna libreta, kazališne i književne kritike, a najveći doprinos književnosti hrvatske moderne dao je kao jedan od najizvođenijih hrvatskih dramatičara. Prva mu je drama Dah, ibsenovskog nadahnuća, praizvedena u HNK 1901., a poslije se sve više nadahnjivao narodnim pjesništvom i nacionalnom poviješću. Najpopularnija Ogrizovićeva drama je Hasanaginica (1909.) koja se na repertoaru zagrebačkog HNK zadržala desetljećima. Tetralogiju Godina ljubavi (1907.) čine jednočinke Proljetno jutro (1903.), Ljetno popodne (1904.), Jesenje veče (1903.) i Zimska noć (1906.). Izvedene su mu i drame Banović Strahinja (1912.), Objavljenje (1917.), Smrt Smail-age Čengića (1919.), Vučina (1921.), U Bečkom Novom Mjestu (1921,) i druge. Više je djela objavio u suradnji s drugim književnicima, a s Andrijom Milčinovićem objavio je naturalistički pisanu povijesnu dramu Prokletstvo (1907.), koju je cenzura zabranjivala pa je praizvedena tek 1965. U knjizi Tajna vrata (1917.) tiskao je sedam novela, objavljivanih u časopisima od 1905. do 1917. Teatrološki su vrijedna i Ogrizovićeva djela Pedeset godina hrvatskog kazališta: (1860–1910) (1910.) i Hrvatska opera: (1870–1920) (1920). Baveći se i književnom kritikom, Ogrizović je najavio dva najveća hrvatska pisca svoga doba, Antuna Gustava Matoša i Miroslava Krležu.

Milan Ogrizović bio je aktivan i u političkom životu pa je od 1908. do 1911. bio zastupnik Hrvatske stranke prava (frankovci) u Hrvatskom saboru. Bio je otac Bogdana Ogrizovića, profesora matematike i antifašista koji je pogubljen 1943. u zagrebačkoj Dubravi kao žrtva ustaškog terora

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr