Uz blagdan svetoga Krševana ulazna pjesma kliče i odzvanja Zadarskim crkvama: “Evo pravoga mučenika, koji je za Kristovo ime krv svoju prolio; nije se bojao prijetnja sudačkih, i tako je ušao u kraljevstvo nebesko.”
Sveti Krševan, akvilejski mučenik iz IV. stoljeća (sjeverna Italija), istaknuo se u doba Dioklecijanova progonstva beskompromisnom vjerom u Isusa Krista. Predaja ga povezuje sa svetom Stošijom ili Anastazijom. Prema predaji on joj je bio vjeroučitelj.
Dok je Stošija bila u tamnici, Krševan ju je svojim pismima tješio i bodrio. Krševan je sam bio stavljen na veliku životnu kušnju. Bio je nagovaran da se odrekne vjere. Ako to učini, ponuđen mu je visoki, upravni položaj: prefektura i konzulat Rimske provincije. Krševan je odbio tu laskavu karijeru, samo da ne zaniječe sebe i ne pogazi svoje vjere.
Najvjerojatnije na današnji dan, 24. studenoga, Krševan je zbog vjere bio smaknut.
Povijesno nije moguće utvrditi koje je godine tijelo sv. Krševana iz Akvileje preneseno u Zadar. Po predaji to se dogodilo 649.godine.
Prvi povijesni spomen o crkvi Svetog Krševana u Zadru imamo u ostavštini gradonačelnika – priora Andrije iz godine 918. godine. Nema sumnje da je štovanje sv. Krševana u Zadru starije od te godine.
U prvom redu štovanje sv. Krševana obdarilo je Zadar prekrasnom i skladnom crkvom, draguljem i ljepoticom romaničkog graditeljstva. Crkvu je 4. svibnja 1175. posvetio prvi zadarski nadbiskup Lampridije koji je bio domaćin papi Aleksandru III.
Crkva Sv. Krševana i zvonik do nje jedini su sačuvani dio nekad prostrane benediktinske opatije, začete još u ranome srednjem vijeku. Podignuta je na mjestu rimskog emporija, a prema tradiciji, na tom se mjestu u 6. st. nalazila crkvica sa samostanom eremita Sv. Antuna, umjesto koje je u 10. st. podignuta benediktinska crkva Sv. Krševana.
Zanimljivo je da se zvonik počeo graditi 1485., a do današnje visine izgrađen je 1546. godine. Nikada nije dovršen.
Sveti Krševan je oličenje borbe Zadrana za samostalnost i slobodu svoga grada. Kad je Zadar bio samostalan, Sveti Krševan je cvao. Kada su Zadrom vladali tuđinci: Mlečani, Francuzi, Austrijanci, Sveti Krševan je bio u oporbi i proživljavao svoje vanjske i unutrašnje krize koje su dovele do utrnuća i dokidanja samostana. Francuska je vladavina 1807. god. dokinula samostan. Za vrijeme II. svjetskog rata zapaljive su bombe god. 1944. uništile samostansku zgradu koja je od god. 1807. služila za licej i gimnaziju.
Svetom Krševanu posvećene su mu mnoge crkve i kapele u Italiji, širom svijeta i hrvatskih krajeva (Šibenik, Milohnići na Krku).
Našim dragim Zadranima čestitamo od srca njihov veliki blagdan!
Tekst se nastavlja ispod oglasa
