Macelj je najveće stratište Titovih partizana i jugokomunističkog režima u Republici Hrvatskoj po utvrđenom broju od 1163 ekshumirane žrtve do sada.
U Maceljskim šumama stradalo je oko 13 tisuća žrtava. Više od 130 jama još uvijek nije istraženo. Macelj – još jedna tragična dionica hrvatskog križnog puta koju se desetljećima zanemarivalo i nastojalo zataškati! Zato produkcija Laudato TV-a želi pomoći osvijetliti i taj mračni tunel hrvatske stradalničke prošlosti.
Tu bolnu činjenicu koja je bila dugo sakrivena među brojnim komunističkim zločinima o kojima se ni danas jasno ne govori, razotkriva novi dokumentarni film ”Macelj – Titovo stratište” u koprodukciji Laudata i Udruge Macelj 1945. Film će uvelike doprinijeti da surovo stratište Macelj bude sve više poznato u hrvatskoj javnosti. Pokazao je to i izvrstan odaziv posjetitelja na pretpremijeru tog filma u kinodvorani CineStara Branimir centar u četvrtak 1. lipnja u Zagrebu. Izraz je to želje da žrtve komunističkih zločina dobiju zasluženo mjesto u trajnoj memoriji hrvatskog naroda. Koliki je interes za pokazati dostojanstveni pijetet prema tim žrtvama potvrđuje i da su sve karte za pretpremijeru podijeljene dva dana prije prvog prikazivanja filma.
– Za Macelj se saznalo tek 1990. g. po slučajno preživjelom svjedoku Franji Živkoviću. Blagopokojni kardinal Franjo Kuharić prvi je 1991. g. služio misu za nevine žrtve na tom području. Godinu dana poslije izvršena je ekshumacija, a onda su žrtve 12 godina stajale u kutijama na tavanu Medicinskog fakulteta u Zagrebu – rekao je scenarist filma Damir Borovčak, član Udruge Macelj 1945., u prigodnom obraćanju prisutnima na pretpremijeri.
– Zločin na Macelju još uvijek traje – upozorio je Borovčak i naglasio da će trajati sve dok hrvatske vlasti javno ne objave činjenice o zločinu i počiniteljima, kako bi se na istini mogla mirno graditi budućnost.
Producent filma prim. dr. Stjepan Bačić, predsjednik Udruge Macelj 1945., izrazio je veliku zahvalnost Laudato TV-u što je snimila film o nedužnim žrtvama, a što je svakodnevna zadaća Udruge – nastojanje da se žrtve ne zaborave.
– Vrijeme je da ova istina uđe u udžbenike, da djeca ne uče laži o povijesti – naglasio je dr. Bačić, spomenuvši nastojanja Udruge da Macelj proglasi spomen područjem.
Film podsjeća što još nismo učinili i što moramo učiniti
Simboličan je datum pretpremijere jer se odvija samo par dana prije obilježavanja spomena na 21 ubijenog svećenika na Macelju u noći s 4. na 5. lipnja 1945. godine. Prije 72 godine, baš na svetkovinu Duhova koju ćemo uskoro slaviti, vraćala se kolona ljudi iz Slovenije koje su Amerikanci i Englezi predali Jugoslavenskoj vojsci, a koja je velikim dijelom put završila na Macelju.
U filmu ”Macelj – Titovo stratište” svjedoci se sjećaju užasnih poslijeratnih dana, a povjesničari i članovi Udruge Macelj 1945. razotkrivaju strahote koje su se događale nakon smaknuća. Vrijedi istaknuti kako su svjedoci u svom nastupu mirni. Nema gorčine, povišenih tonova ni prijetnji – samo iznošenje činjenica i opis događaja zbog koji je Macelj u sjećanju kao klaonica. Osobito ističu šutnju koja je do demokratskih promjena skrivala i te komunističke zločine, ljudi se nisu usudili o tome javno govoriti.
– Sedam desetljeća poslije, još 130 jama ostaje neistraženo. Zato ovaj film – da barem sjećanje na Macelj otkopamo, ako ne zemlju u kojoj se nedostojno još uvijek zemni ostaci ljudi nalaze. Ako su državni arhivi zatvoreni, crkveni su otvoreni. Uz svjedoke, Kronika franjevačkog samostana u Krapini uvelike je doprinijela dokumentiranom sadržaju filma. Film Macelj potiče da se odupremo bešćutnoj nebrizi za sve žrtve Križnog puta u Hrvatskoj – rekla je na pretpremijeri producentica filma Ksenija Abramović, direktorica Laudato televizije, istaknuvši da ‘film prikazuje ljudski i institucionalni poraz koji je prošlih desetljeća, pa i u slobodnoj Hrvatskoj, nažalost, zamračio istinu i govor o stradanju u Macelju’.
Podsjetila je na poticaj sv. pape Ivana Pavla II. da je ‘dužnost naše generacije’ prikupiti svjedočanstva koja govore o onima koji su dali život za Krista.
– Naše stoljeće ima zasebni martirologij koji treba istraživati i napisati, kao što je Crkva prvih stoljeća ispisala svoj. Svjedočanstvo mučenika prvih stoljeća danas je naša snaga! U komunističkim režimima ljudskih i vjerskih istrebljenja, ponovno imamo često nepoznate i nebrojene mučenike za velike stvari Božje. Ne smiju se izgubiti njihova svjedočanstva. Treba učiniti sve da se ne zaboravi spomen onih koji su pretrpjeli mučeništvo – te su misli sv. Ivana Pavla II. vodilja i u nastanku ovog filma.
Redateljica i scenarista filma, Nada Prkačin, istaknula je nerazmjeran broj žrtava i onih čija su imena poznata. A ti su ljudi bili pojedinci po kojima bi se danas mogle nazivati naše znamenitosti, trgovi i ulice.
– Trebamo li se doista okrenuti budućnosti i zaboraviti prošlost? Nemamo na to pravo. Jer mi nastavljamo gdje su oni stali. Oni nisu dočekali slobodnu Hrvatsku. Mi jesmo. Naučili smo mnogo iz strahota koje su se događale u povijesti. I još moramo učiti. Zato je povijest važna. S tim saznanjem možemo gledati u budućnost, kako nam se prošlost ne bi ponavljala. I živjeti za one kojima je budućnost uskraćena. Eto, zato ovaj film. Da podsjeti što još nismo učinili i što moramo učiniti – poručila je Prkačin u govoru nakon projekcije filma.
Snimatelji filma su Andrej Bunić, Ivan Lovrić i Josip Ninković, montažer je Ivan Lovrić. Grafiku potpisuje Nikola Uroić, a glazbu Željko Barba.
Poruka predsjednice RH Kolinde Grabar Kitarović
Film su dolaskom podržali predstavnici državne vlasti: Tomislav Pokaz, savjetnik u Vladi RH, izaslanik Predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića, Stjepan Sučić pomoćnik ministra branitelja Tome Medveda i njegov izaslanik, Andrija Hebrang te saborski zastupnici Bruna Esih, Zlatko Hasanbegović i Željko Glasnović.
Zahvalna je bila prisutnost gospićko-senjskog biskupa u miru, mons. Mile Bogovića, don Peje Orkića, SDB, provincijala Hrvatske salezijanske provincije, fr. Ante Gavrića, OP, prodekana na Fakultetu filozofije i religijskih znanosti, fra Ivana Landeke, odgojitelja bogoslova Hercegovačke franjevačke provincije Uznesenja BDM te p. Nike Bilića, DI, rektora kolegija Družbe Isusove.
Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović ispričala se zbog nemogućnosti dolaska te u Pismu uputila ove riječi: ‘Ratna i posebice poratna stradanja hrvatskoga naroda još nisu dovoljno ni sustavno istražena, samim time ni poznata. Stoga je svaki doprinos u tome smislu od osobite važnosti za spoznaju činjenica i interpretaciju tog razdoblja naše povijesti.’
Prisutni su bili i članovi Udruge Macelj 1945., braniteljskih udruga, predstavnici drugih udruga proizišlih iz Domovinskog rata i brojni tražitelji povijesne istine o životu i stradanju hrvatskog naroda.
Sudionici umjetničkog programa pretpremijere
Glazbenim izvedbama, svečanosti pretpremijere i odavanju počasti nevinim maceljskim žrtvama doprinijeli su klapa Marija Bistica koja je na početku izvela himnu ”Lijepa naša”, a na kraju pjesmu ”Zdravo Djevo” te Ivica Pepelko pjesmom ”Sveta zemlja”.
Premijera filma bit će u Krapini, u petak 2. lipnja 2017., u 20,00 sati, u Dvorani pučkog otvorenog učilišta, Šetalište hrvatskog narodnog preporoda 13.
Projekcija filma je i u Varaždinu, u ponedjeljak 5. lipnja 2017., u 20,00 sati, u Dvorani Varaždinske biskupije, Zagrebačka 3. Ulaz je slobodan.
Zainteresirani mogu kupiti film u galerijama Laudato te putem internetske trgovine.
Pogledajte emisiju ”Jeste li znali” u kojoj se govori o Macelju, stratištu mnogobrojnih Hrvata koje su pobili partizani 4. i 5. lipnja 1945. godine.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
