Sredinom travnja u Rijeci ćemo u okviru programa Rijeka EPK 2020 svjedočiti performansu-umjetničkoj instalaciji naziva “Jugo joga – put k socijalističkoj samospoznaji”, autorice Lare Ritoša Roberts. U navodnom umjetničkom performansu poziva se građane da se priključe koreografijama u kojima se izvode poze partizana s javnih spomenika koje se izmjenjuju s položajima joge.
Riječ je o “tjelovježbi prisjećanja političkih iskustava i vizualnog nasljeđa kolektivne prošlosti”, objašnjava se u popratnoj knjižici programa EPK. Sve će se odigrati 18. travnja na Klobučarićevom trgu u središtu Rijeke.
> (VIDEO) Penava: ‘Trebam li držati jezik za zubima, dok u Rijeci imamo simboliku SFRJ?’
> Rijeka kao prijestolnica kulture: Svečanost u HNK vodio transvestit, baletani plesali u haljinama
U navodnom umjetničkom performansu se poziva građane da se priključe koreografijama u kojima se izvode poze partizana s javnih spomenika, te izmjenjuju s položajima joge.
Radi se o prisjećanju naše “kolektivne prošlosti”, kako sugerira službena stranica Rijeka 2020., dok se u stvari radi o podsjećanju na jedan krvavi totalitarni sustav koji je strahovladom vladao 45 godina, i u Rijeci i u Hrvatskoj.
Jedna od skupnih koreografija tog sustava bili su i megalomanski sletovi na velikim stadionima u čast diktatora Josipa Broza Tita i njegovog rođendana.
Sa službene stranice Rijeka 2020. izdvajamo opis performansa:
“Performans Jugo Joga poziva građane i prolaznike da se priključe izvođenju koreografije u kojoj se poze partizanskih junaka preuzete s javnih spomenika izmjenjuju s pokretima tjelovježbe, poput joga-položaja i sličnih vježbi.
Svakodnevne prakse usmjerene na tijelo i duh pojedinca uklapaju se u grupnu vježbu, vježbu u kojoj se tijelo prisjeća političkih iskustava i vizualnog nasljeđa naše kolektivne prošlosti. Listanjem po biografskom sjećanju, od iskustva sletova za vrijeme socijalizma do pada Berlinskog zida, raspada komunizma i rata koji je uslijedio na Balkanu, umjetnica prisvaja simbolički jezik privatne i javne domene kako bi naznačila vizualne manifestacije koje su u srži pregovora individualnog u kolektivnom.
Uza zvukove revolucionarnih pjesama i političkih slogana, publika i izvođači postupno se sjedinjuju u kolektivno tijelo u fizičkom obračunu s prošlošću i sadašnjošću.”
Penava: Rijeka protežira simbolike bivše SFRJ
Podsjetimo, veliku buru podignulo je postavljanje tzv. umjetničke skulpture na vrh riječkoga nebodera na Korzu i to petokrake kakva je na toj zgradi bila i 1945. godine. Riječ je o jednom od eksponata u sklopu projekta Rijeka – europska prijestolnica kulture.
“Trebam li držati jezik za zubima i ne biti kritičan ukoliko proglasimo Vukovar mjestom posebnog pijeteta, a paralelno imamo u Rijeci protežiranje simbolike bivše SFRJ, zastave te države, crvene zvijezde na neboderu. Znači crvene zvijezde i zastave države koja je sravnila ovaj grad sa zemljom. Ili, pak, u okolici grada Vukovara spomenik agresorskim vojnicima i pripadnicima četničkog pokreta. Ide li to jedno s drugim”,istaknuo je tada vukovarski gradonačelnik Ivan Penava komentirajući riječki program za EPK.
Titula Europske prijestolnice kulture
Europska prijestolnica kulture je titula koju od 1985. godine dodjeljuje Europska komisija u natjecanju među gradovima koji moraju dokazati da kulturu vide kao važno područje svojeg razvoja i svoje preobrazbe.
Projekt Europske prijestolnice kulture (EPK) donosi ulaganja financijskih sredstava u razvoj kulture u gradu koji ponese titulu – i to javnih europskih sredstava, nacionalnih, regionalnih i lokalnih, ali i doprinos sponzorskih sredstava.
Postavši Europskom prijestolnicom kulture, Rijeka je uvrštena na popis šezdesetak europskih gradova koji su ovu titulu nosili do sada poput Dublina, Liverpoola, Atene, Roterdama, Genove i mnogih drugih. Rijeka je ujedno i prvi hrvatski grad koji nosi ovaj naslov, no ne odobravaju svi način an koji se predstavila javnosti, ali i mnogobrojnim turistima.
Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr/rijeka2020.eu
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.