(VIDEO) Mitrikeski: ‘Tzv. ‘prosvijećeno antižidovstvo’ vrlo je raširen tip antisemitizma’

Foto: snimka zaslona

Novi antisemitizam i Noć muzeja teme su o kojima su u Petom danu raspravljali komentatori Petar Mitrikeski, Marijana Bijelić, Lana Bobić i Aleksandar Musić.

Povodom Dana sjećanja na holokaust, voditeljica je rekla da se u Njemačkoj pojavljuje novi antisemitizam.

„Prošli tjedan njemački ministar vanjskih poslova zabranio je djelovanje jedne radikalne desne skupine. Nijemci imaju zakone i unatoč tome što neprestano rade na tome da se antisemitizam svede na neku najmanju moguću mjeru, čini se da kod njih ipak imamo porast antisemitizma“ – ustvrdila je voditeljica.

„Moja glavna misao jest da razlog zašto se antisemitizam i slični „izmi“ stalno vraćaju jest zato što oni imaju itekakvu politički uporabnu vrijednost“ – rekao je Aleksandar Musić.

Ono s čim bismo mi trebali početi priču o antisemitizmu je 19. stoljeće- stoljeće toksičnog koktela- s jedne strane nacionalnih revolucija, a s druge strane, ogromnih društvenih promjena pri čemu su sve negativnosti industrijskih promjene počele pripisivati Židovima kao manjoj skupini.“ – rekao je Musić i nastavio:

„Zašto su odabrani Židovi? Židovi su nastanjivali sve europske države, bili su po prilično nezaštićeni, nisu imali dominantnu religijsku organizaciju, vojsku.“

Lana Bobić rekla je da ne zna „zašto dolazi ponovno do spirale mržnje“, ustvrdivši kako antisemitizam u Europi raste.

„U Americi je kvocijent inteligencije najveći među pripadnicima židovskog naroda, onda su Azijati, a tek onda Europljani“ – rekla je voditeljica Petru Mitrikeskom.

„Ja to ne bih komentirao i ne bi s današnjom temom povezivao. Vrlo je velika rasprava o tome“ – rekao je Mitrikeski.

„Ja ću izraziti iskrenu sućut Židovima za ono što im se dogodilo u II. svjetskom ratu i pročitat ću nekoliko povijesnih događaja kada su Židovi doživjeli progon: masakr prije Prvog križarskog rata, kada su seljaci otimali novce od Židova zato da idu u križare, edikt kralja Edvarda I. o istjerivanju iz Engleske (13. st.), masakri u Španjolskoj u 14. st., kozački masakri u Ukrajini u 17. st., antižidovski zakoni ruske imperije u 19./20. st., Dreyfus afera u Francuskoj, holokaust, sovjetske antižidovske akcije, arapske i muslimanske antižisovske akcije.“ – kazao je Mitrikeski.

„Mene zanima – prvo, na koji način mi danas mjerimo antisemitizam, drugo kako se došlo do toga da se smatra kako je Židov lihvar“.

„Činjenica je da se Židovi u Europi nisu mogli baviti drugim poslovima, pa im je preostalo to da se bave lihvarenjem. Židovima je također zabranjeno lihvariti, međutim, po židovskom zakonu, dopušteno je da Židov nežidovu posuđuje novac“ – objasnio je Mitrikeski porijeklo uvjerenja da su Židovi lihvari.

„Kako se mjeri stupanj antisemitizma? Onako kako to radi EU čini se da je to vrlo ozbiljno. Time se bavi i židovska zajednica „Anti-Defamation League“. Oni su razvili upitnik od 11 pitanja na kojima se odgovara „vjerojatno točno“ i „vjerojatno nije točno“. Pitanja su poput: „Židovi su više lojalni Izraelu nego zemlji u kojoj žive“, „Židovi su previše moćni u svijetu biznisa“ itd.

Prema židovskoj organizaciji „Anti-Defamation League“ u Mađarskoj čak 41% ispitanika ima antižidovske osjećaje, a u Švedskoj svega 4%.

Zatim su pitali same Židove u tim zemljama o antisemitizmu. Rezultati: U Mađarskoj 89% kaže da se osjećaju pod udarom antisemitizma, u Švedskoj 60%.

Mitrikeski je zatim predstavio i studiju čiji su autori podijelili su antisemitizam na tri tipa: klasični antisemitizam, antisemitizam koji je povezan s time što Izrael danas radi na Bliskom istoku i treći, kojeg su nazvali „prosvijetljeno antižidovstvo“.

Prvi je „Židovi su oni koji su ubili Krista, koji su lihvari“, drugi je antisemitizam koji je povezan s onim što se događa s Palestincima na Bliskom istoku, a treći je najzanimljiviji: to su ljudi koji gledaju liberalno i osuđuju Židove jer se obrezuju, jer koriste životinje u svojim obredima, jer se drže svoje tradicije itd. Taj treći tip antisemitizma je jako prisutan u Švedskoj.

“Hrvatska je povijesno bila dio Austro-Ugarske koja je možda najmanje imala antisemitizma i utoliko je tragičnija sudbina Židova u Drugom svjetskom ratu.” . istaknuo je Musić.

Musić je naglasio kako Nijemci čine sve da se pokaju za holokaust i da nije isključiva odgovornost za holokaust samo na njima.

Druga tema emisije bila je Noć muzeja.

„Ja sam u Zagrebu vidio gotovo sve muzeje, još dok sam bio na studiju” – rekao je Mitrikeski i dodao:

„Ja volim ići u muzeje, ali ne volim ići kad je tamo gužva.“

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr