Vladika Stipić: ‘Ukrajinskim svećenicima ne pada na pamet napustiti svoje ljude’

stipić
Foto: Deposit photos

Zbog Ruske invazije u Ukrajini nastaje velika humanitarna kriza, a cijela Europa priprema se za prihvat sve većeg broja izbjeglica pa i na mogućnost najveće izbjegličke krize u ovom stoljeću, prenosi Hrvatska katolička mreža.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Oko milijun i 500 tisuća ljudi izbjeglo je iz Ukrajine. Moguća najveća izbjeglička kriza u ovom stoljeću bila je tema emisije „Susreti u dijalogu” Hrvatskog radija. O toj temi govorili su ravnatelj Hrvatskoga Caritasa i srijemski biskup koadjutor Fabijan Svalina, grkokatolički biskup Križevačke eparhije Milan Stipić i ravnatelj Isusovačke službe za izbjeglice u jugoistočnoj Europi Stanko Perica.

Vladika Stipić: Ukrajinskim svećenicima ne pada na pamet napustiti svoje ljude

Križevački vladika Milan Stipić je naglasio da trenutni sukob nema nikakve veze s vjerskim pitanjima. U Ukrajini ima 6 milijuna katolika, od kojih su većina grkokatolici, a oko pola milijuna su rimokatolici. Oko 40 milijuna stanovnika (90 posto) su pravoslavci koji pripadaju Ukrajinskoj pravoslavnoj Crkvi Carigradske patrijaršije te Ukrajinskoj pravoslavnoj Crkvi Moskovske patrijaršije, pojasnio je križevački vladika.

Mnogi grkokatolici iz područja Ukrajine su prije 120 godina doselili u prostore Hrvatske i Bosne i Hercegovine tijekom migracija unutar Austro-ugarske monarhije. „Tako da smo mi u sastav naše Križevačke biskupije dobili vjernike grkokatolike ukrajinske narodnosti koji i danas postoje i u svojim župama čuvaju svoju tradiciju, jezik i običaje. Budući da jako veliki broj izbjeglica iz Ukrajine dolazi na prostor središnje i zapadne Europe, također i u Hrvatsku, među njima postoji određeni broj katolika istočnog obreda koji dolaze u našu biskupiju, bili smo dužni osnovati Povjerenstvo za prihvat izbjeglica iz Ukrajine da bi ih se moglo karitativno i duhovno opskrbiti“, kazao je vladika Stipić.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

‘Ukrajinska Crkva je kroz povijest naučila biti u podrumima zbog progonstva’

Vladika Stipić je rekao da su u prvom valu u Hrvatsku došli ljudi koji ovdje imaju obitelj i rodbinu. No, kako je napomenuo, ako se ratno stanje nastavi i eskalira, može se očekivati veći broj izbjeglica koji u Hrvatsku neće doći ciljano, nego po nuždi i sili potrebe. Također je istaknuo da su Hrvati „srodni i bliski s ukrajinskim narodom“ te im je stoga potrebno izići ususret. Iz svog iskustva posvjedočio je da su Ukrajinci kao ljudi slavenski narod mentaliteta sličnog Hrvatima. Radišni su, dobri i sličnih navika i lako se uklapaju u naš prostor, dodao je.

Osim toga, križevački vladika rekao je da je u svakodnevnoj komunikaciji s nekoliko svećenika i biskupa iz Ukrajine. „Oni su do posljednjeg trenutka mislili da do toga neće doći. Međutim kad je to veće počelo bili su u priličnom šoku jer je počelo naglo i vrlo dramatično.

> Samo u Poljsku izbjeglo je gotovo milijun Ukrajinaca: SAD razmišlja o zabrani uvoza ruske nafte
> UŽIVO Traje treći krug pregovora: Oglasio se Zelenskij
> Prof. Miliša: Rat u Ukrajini sukob je između velikoruskoga imperijalizma i zapada Europe

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Humanitarna situacija je teška, a vjerske institucije su zbog opasnosti od bombardiranja premjestile svoje djelovanje u podzemlje u podrume gdje se na sigurnom služe svete liturgije i moli se. „Međutim, Ukrajinska Crkva je kroz povijest naučila biti u podrumima zbog progonstva“, ustvrdio je mons. Stipić.

Hrvatski Caritas aktivno se uključio u prikupljanje pomoći za narod Ukrajine

Mons. Fabijan Svalina rekao je da se Hrvatski Caritas u inicijativu za osmišljavanje strategije za pomoć ljudima u njihovoj nevolji. „Hrvatski Caritas je u svakodnevnoj komunikaciji s Caritasom Ukrajine da bismo što adekvatnije pokušali dati odgovore na njihove potrebe. To je u prvom redu žurno zbrinjavanje ljudi koji se kreću iz ugroženih krajeva prema granicama s Poljskom, Slovačkom i Mađarskom“, napomenuo je.

Hrvatski Caritas je zajedno s ostalim nacionalnim organizacijama umrežen preko Caritasa Europa i Cartiasa Internationalis te preko tih kanala pokušavaju što primjerenije odgovoriti na izazov velikog izbjegličkog vala koji zahvaća neke dijelove Europe pa tako i Hrvatsku.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Caritas prikuplja i distribuira stvari potrebne za prvi prihvat, primjerice odjeću, obuću i higijenske potrepštine da bi se izbjeglice potom dalje moglo transferirati na sigurno.

> Ruski vojnici kod Kijeva ubili pravoslavnog vojnog kapelana
> Kardinal Bozanić velikom nadbiskupu kijevsko-haličkom Ševčuku: Nastojimo pomoći ukrajinskom narodu

„Skuplja se ozbiljna suma sredstava, također se javljaju ljudi s konkretnim oblikom pomoći, naglasio biskup Svalina.

Isusovačka služba za izbjeglice

O. Stanko Perica rekao je da je JRS sve svoje kapacitete stavio u službu izbjeglica. Ljudima nastoje pružiti potrebnu pomoć, među ostalim humanitarnu, psiho-socijalnu i pravnu te povezati obitelji koje su spremne pružiti utočište s izbjeglicama koji ga traže.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Trenutno je sjedište JRS-a u Ukrajini u Lavovu, a kroz njega svakodnevno prolazi veliki broj ljudi. „Situacija je pomalo kaotična, kolegama nije lako“, ustvrdio je o. Perica.

JRS na društvenim mrežama prenosi vijesti o aktualnom stanju i iskazuje svoje potrebe. Između ostalog potrebni su im prevoditelji, volonteri i oni koji su spremni udomiti izbjeglice.

S obzirom da se za prelazak ukrajinske granice čeka satima pa i danima, o. Perica napomenuo je da Europska unija aktivira Direktivu o privremenoj zaštiti. Ta zakonska uredba bila je donesena zbog rata na prostoru bivše Jugoslavije, ali dosada nikada nije bila aktivirana. Zahvaljujući tomu, Ukrajinci će moći slobodnije putovati i bez putovnice te neće morati tražiti azil, nego će im biti automatski osiguran na godinu dana s mogućnosti produljenja do tri godine.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.