Vrček: Joseph Ratzinger bio je vrhunski poznavatelj odnosa znanosti i religije

Bhattacharya
Foto: pharma.unizg.hr

Joseph Ratzinger bio je vrhunski poznavatelj odnosa znanosti i religije, vjere i razuma. S njegovim odlaskom prikladno je prisjetiti se njegova govora koji je održao 2006. godine, i to kao papa Benedikt XVI., pred znanstvenim izvrsnicima, piše za Glas Koncila Valerije Vrček.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Benedikt XVI. obratio se članovima Papinske akademije znanosti okupljenima na općoj skupštini pod nazivom »Predviđanja u znanosti: točnost i ograničenja«. U znakovitu je govoru istaknuo da je upravo moć predviđanja jedan od glavnih razloga prestiža moderne znanosti u današnjem društvu: »Razvoj znanstvene metode daje znanosti sposobnost predviđanja fenomena, proučavanja njihovih promjena i mogućnost kontrole nad okolišem u kojem živi čovjek.«

Nema fatalnih otkrića

Benedikt XVI., naravno, dobro razumije strukturu znanstvenoga napretka, prepoznaje važnost tehnologije u rješavanju ekoloških ili gospodarskih problema. No on nije opsjednut idejom fatalnih otkrića koja svijet vode u svijetlu budućnost: »Znanost ne može zamijeniti filozofiju ni objavu jer nema odgovore na radikalna ljudska pitanja: o smislu života i smrti, o konačnim vrijednostima, pa ni o prirodi napretka.«

Nova pseudoreligija

Moć predviđanja znanosti za mnoge je »optimiste« postala sinonim za moderno proroštvo. Znanost je postala vlasnik budućnosti i nova pseudoreligija. Tako je metoda ograničene vremenske prognoze pretvorena u nepogrješivu projekciju klimatske budućnosti planeta. Analitičke spletke s kreditnim rejtinzima postaju konačni ekonomski modeli gospodarske sudbine zemalja. Računalne igrice s molekulama preimenovane su u racionalni dizajn lijekova i – pobjedu nad rakom.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

>Prof. Valerije Vrček: Nove studije pokazuju negativne stavove cijepljenih protiv Covida prema necijepljenim

Znanstvena moć predviđanja izravno je povezana s etičkom odgovornošću znanstvenika. Zaključci stručnjaka moraju uzimati u obzir (ne)točnost i neizbježna ograničenja znanstvene metode istraživanja. Upravo je znanstvena metoda u glavama mnogih neopravdano pretvorena u mit, u vrhunsku (i jedinu) normu otkrivanja istine. No Benedikt XVI. podsjeća: »Znanstvena metoda, prikupljanje i interpretacija podataka te njihova uporaba u predviđanju, ima inherentna ograničenja koja nužno sprječavaju predvidljivost u mnogim kontekstima ili pristupima.«

Izbjegavati alarmantne prognoze

Benedikt XVI. upozorava da u znanstvenom predviđanju »treba izbjegavati alarmantne prognoze za koje nema dovoljno podataka ili koje nadilaze mogućnost znanstvene procjene«. To upozorenje, napisano prije 17 godina, postalo je aktualno tijekom pandemije koronavirusa koja se pretvorila u medijski i epidemiološki festival straha. Mnoge su znanstvene prognoze bile alarmantne, upravo na način o kojem govori Benedikt XVI. u svom pozdravnom apelu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Isto tako, nastavlja Benedikt XVI., predviđanje znanstvenika ne smije biti inhibirano strahovima, ne smije se izbjegavati neugodna procjena ili upozorenje. Taj primjer znanstvene šutnje čest je u današnje vrijeme. Zbog karijere ili financijskih interesa preskaču teme poput hormonskih otrova koji narušavaju plodnost čovjeka, pesticida u hrani, lijekova u vodi, plastike u okolišu…

Sloboda i razum

Takve devijacije znanstvenih predviđanja očekivane su za znanstvenike koji žive u jednodimenzijskom svijetu. To su oni kojima Benedikt XVI. poručuje: »Postoji mnogo viša razina koja nužno transcendira i nadvisuje sva znanstvena predviđanja, a to je svijet slobode i povijesti. Dok fizički kozmos ima svoj prostorno-vremenski razvoj, samo ljudi imaju povijest, i to povijest slobode. Sloboda je, poput razuma, vrijednost Božje slike u nama, te nikada ne može biti svedena na determinističke analize.«

O autoru

* Prof. dr sc. Valerije Vrček je član Hrvatskog kemijskog društva i Humboldtov stipendist. Dobitnik je brojnih priznanja, a među njima i Hrvatske akademije znanosti i kulture te Ministarstva znanosti RH za izvrsnost u objavljivanju znanstvenih radova. Prof. dr. sc. Valerije Vrček je predstojnik Zavoda za organsku kemiju, a bogatu znanstvenu karijeru izgradio je na američkom Sveučilištu Yale i Florida State University, njemačkom Sveučilištu u Ulmu i Ludwig – Maximilians Universitateu u Münchenu te Tehničkom sveučilištu u Chemnitzu, kao i Sveučilištu A Coruna, u španjolskoj Galiciji.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

** Mišljenja iznesena u komentarima osobna su mišljenja njihovih autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala Narod.hr.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.