Prof. Valerije Vrček: Nove studije pokazuju negativne stavove cijepljenih protiv Covida prema necijepljenim

vrček
Montaža: Narod.hr, izvor: iStock/pharma.unizg.hr

U znanstvenom časopisu »Nature« objavljena je studija danskih znanstvenika u kojoj su prikazani rezultati istraživanja o diskriminaciji necijepljenih ljudi tijekom pandemije koronavirusa (Nature, 8. 12. 2022.). Zaključak Alexandera Bora, profesora s Arhuškoga sveučilišta, i njegovih suradnika jest eksplicitan: »U ovom smo istraživanju pokazali da osobe koje su cijepljene protiv koronavirusa izražavaju negativna stajališta prema necijepljenima u obliku antipatije, stereotipa, isključivanja iz obiteljskih odnosa i oduzimanja političkih prava. Ta četiri oblika diskriminacije u skladu su sa standardnim predrasudama definiranim u socijalnoj psihologiji.«

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Etika kao derivat znanosti?

Za mnoge ljude to nije iznenađenje jer su različite oblike diskriminacije i nepravde osjetili na vlastitoj koži, vidjeli ih kod susjeda preko ograde ili otkrili čitajući izvještaje koji nisu nestali pod pritiskom cenzure. Ozbiljna studija o diskriminaciji necijepljenih ljudi objavljena je u časopisu koji je sinonim »znanstvene istine« pa o važnosti tih rezultata, u prvom redu, trebaju razmisliti oni koji su se tijekom pandemije pozivali isključivo na – znanost. Za mnoge su ljude čak i etička stajališta bila derivat znanstvenih rezultata, piše za Glas Koncila Valerije Vrček.

Jednosmjerna diskriminacija

U najnovijoj studiji »izmjeren« je stupanj animoziteta prema necijepljenima, prijezira koji intenzitetom nadilazi onaj izražen prema imigrantima, ovisnicima o opojnim drogama ili kriminalcima: »Necijepljeni ljudi trpe istu ili izraženiju diskriminaciju od one koja je uočena kod drugih ciljnih skupina poput imigranata i manjinskih populacija.« Znanstvenici su također uočili da je diskriminacija prema necijepljenima – jednosmjerna ulica: »Naši rezultati pokazuju da cijepljeni ljudi imaju predrasude prema necijepljenima, ali ne postoje dokazi da necijepljeni ljudi imaju neprijateljski odnos prema cijepljenima.«

Besplatna vožnja

Važan pokretač takve diskriminacije u slijepoj ulici jest ljubomora, pa i zavist. Danski znanstvenici to tumače pojmom »besplatne vožnje«. Uvjereni da su na strani općega dobra, cijepljeni ljudi postaju alergični na one koji ne žele sudjelovati u nametnutim pravilima igre. »Pojava onih koji odbijaju cjepivo aktivira psihološke mehanizme osmišljene za sprječavanje besplatne vožnje necijepljenih ljudi.«

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Zanimljivo je da je izmjeren vrlo visok stupanj diskriminacije prema necijepljenim osobama u Sjedinjenim Državama, a u Mađarskoj i Rumunjskoj primjerice vakcinacijski je linč bio statistički jedva primjetan.

Srećom, u Hrvatskoj, koja nije bila obuhvaćena navedenom studijom, nije bilo ekstremnih oblika mržnje usmjerene prema necijepljenim ljudima. To je, možda, razumljivo zbog činjenice da necijepljeni ljudi u našem društvu nisu – manjina! Glavni nositelji diskriminacijskih alata u Hrvatskoj bili su, međutim, znanstvenici, liječnici i sateliti glavnostrujaških medija.

>Prof. Vrček: Demoniziranje necijepljenih – je li prijeđena tanka crta mogućega zaborava?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tko je zapalio vatru?

Danski znanstvenici smatraju da će diskriminacijska egzekucija ostaviti tragove i posljedice nepotrebnih podjela među ljudima. »Konflikt između ljudi koji su se cijepili protiv koronavirusa i onih koji nisu ugrožava društvenu koheziju i stvara socio-političke rascjepe, a cijepljeni su ljudi svakako odgovorni za produbljivanje ove krize.« Također smatraju da predrasude prema necijepljenima otežavaju upravljanje pandemijom i stvaraju nepovjerenje, posebno prema medicinskom sustavu. »Nakon izlaska iz pandemije društvo će biti podijeljeno više nego prije ulaska u ovu javnozdravstvenu krizu.«

>Prof. Vrček: Pandemija i klimatski poremećaj – dvije agende s mnogim zajedničkim karakteristikama

>Prof. Vrček: Što povezuje pandemiju i klimatski poremećaj?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Medicina i meteorologija u 2023.

U 2023. godini vrlo je vjerojatno da će se ugasiti svjetla pandemijske pozornice, a fokus će društva biti usmjeren na klimatske poremećaje. Umjesto koronavirusa pričat će se o ugljičnom dioksidu. Stoga je važno izbjeći pandemijski scenarij podjele društva. U Papinoj enciklici o brizi za zajednički dom piše: »Klima je opće dobro, svima pripada i svima je namijenjena« (LS 23). Stoga rasprave o globalnom zagrijavanju ne pripadaju samo onima koji čovjeka proglašavaju glavnim krivcem, nego i onima koji čovjeka ne smatraju – štetočinom.

Nakon neugodnoga iskustva s manipulacijama, cenzurama i induciranim strahovima, mnogi danas pušu na hladno i podsjećaju na pandemijsku lekciju, kada je društveni dijalog zamijenjen monopolom nad informacijama i vlasništvom nad istinom. Iako medicina i meteorologija nisu nužno povezane, strukturni se obrasci isključivosti, moralnih ucjena i diskriminacije mogu ponoviti.

O autoru

* Prof. dr sc. Valerije Vrček je član Hrvatskog kemijskog društva i Humboldtov stipendist. Dobitnik je brojnih priznanja, a među njima i Hrvatske akademije znanosti i kulture te Ministarstva znanosti RH za izvrsnost u objavljivanju znanstvenih radova. Prof. dr. sc. Valerije Vrček je predstojnik Zavoda za organsku kemiju, a bogatu znanstvenu karijeru izgradio je na američkom Sveučilištu Yale i Florida State University, njemačkom Sveučilištu u Ulmu i Ludwig – Maximilians Universitateu u Münchenu te Tehničkom sveučilištu u Chemnitzu, kao i Sveučilištu A Coruna, u španjolskoj Galiciji.

** Mišljenja iznesena u komentarima osobna su mišljenja njihovih autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala Narod.hr.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/Glas Koncila

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.