Otvaranjem stalnog postava “Muzej Vukovara u progonstvu” čija Zbirka sadrži oko 1700 umjetničkih dijela, u Gradskom muzeju Vukovar obilježena je u nedjelju 70. godišnjica otvaranja prvog stalnog postava i 20. godišnjica povratka u Vukovar nakon godina progonstva u Domovinskom ratu.
Stalni postav “Muzej Vukovara u progonstvu” otvorila je ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek, a time je označen i završetak prezentacije muzejskih zbirki Gradskog muzeja Vukovar u sklopu projekta Vlade RH i Razvojne banke Vijeća Europe kojeg pod nazivom „Obnova i revitalizacija kulturne baštine Ilok – Vukovar – Vučedol“ provodi Ministarstvo kulture. Riječ je o stalnom postavu u Dvorcu Eltz čije su dvije faze realizirane tijekom 2013. i 2014. godine te stalnom postavu Zbirke Bauer, otvorenom 2017. godine.
“Ovo je veliki dan”
“Ovo je veliki dan iz više razloga. U trenutku kada je Zbirka stvarana nastajala je kao iskaz velike solidarnosti umjetnika i svaka umjetnina koja je dana Zbirci dana je s vjerom u povratak u Vukovar. U širem smislu mi zapravo zaokružujemo projekt “Ilok-Vukovar-Vučedol” kojim su Vlada i Ministarstvo kulture pokazali kako vjeruju da i kultura i prezentacija, čuvanje i obnova kulturne baštine mogu pridonijeti povratku života i razvoju ovog dijela Hrvatske”, rekla je Nina Obuljen Koržinek zahvalivši posebice nekadašnjem ministru kulture Boži Biškupiću, pomoćnici ministra kulture Branki Šulc i ravnateljici Gradskog muzeja Ružici Marić.
Odgovarajući na upite novinara o sudbini u Domovinskom ratu nestalih umjetnina i njihovom povratu, ministrica Obuljen Koržinek je rekla kako je od oko 30.000 umjetnina nestalih tijekom Domovinskog rata dosad vraćeno oko 29.000.
Umjetnine se polako vraćaju
“Dakle, ostalo je nešto više od 1000 umjetnina, a riječ je uglavnom o umjetninama koje pripadaju pravoslavnim crkvama i manastirima u Hrvatskoj i one se sukcesivno vraćaju. Kada je riječ o onome što je nestalo i nije evidentirano, više ne računamo na mogućnost povrata kroz modalitete međudržavne suradnje već su te umjetnine predmet istrage i potrage Interpola”, rekla je.
“Ovo je jedan doista, što se u narodu kaže, “šlag na tortu”. Ovaj stalni postav svjedoči i o vjeri i želji Vukovaraca za povratkom u rodni grad”, ocijenio je vukovarski gradonačelnik Ivan Penava dodajući kako će stalni postav “Muzej Vukovara u progonstvu” biti iznimno atraktivan sadržaj za sve buduće posjetitelje Vukovara.
Formiranje muzejske zbirke vukovarskog Gradskog muzeja u progonstvu, u kojoj je danas oko 1700 umjetnina, inicirao je 1992. tadašnji ministar kulture Božo Biškupić, a ideji su se pridružili brojni hrvatski umjetnici kao i umjetnici iz Italije, Austrije, Njemačke, Poljske, Francuske i drugih zemalja, podsjetila je Branka Šulc, nekadašnja ravnateljica Muzejsko dokumentacijskog centra pri kojemu je djelovao Gradski muzej Vukovara u progonstvu. Kako je istaknula samo tijekom 1992. i 1993. godine prikupljeno više od 500 umjetnina hrvatskih umjetnika.
Dvorac Eltz – mjesto okupljanja svih Vukovaraca
Stalno otvorena za nove donacije, Zbirka “Muzej Vukovara u progonstvu” široj javnosti prvi je put predstavljena 4. veljače 1993. godine u Muzeju Mimara u Zagrebu, kada je otvorena izložba “Prva donacija likovnih umjetnika Hrvatske za Muzej Vukovara u progonstvu”, podsjetila je Šulc.
Ravnateljica Gradskog muzeja Ružica Marić rekla je kako je Zbrika “Muzej Vukovara u progonstvu” nastajala kao izraz solidarnosti ljudi koji su se u to doba vezali uz Vukovar. Podsjetila je kako je Gradski muzej Vukovar osnovan 1946. , a prvi stalni postav otvoren je 1948. godine zahvaljujući prvoj donaciji osnivača Vukovarca Antuna Bauera. Do 1991. godine Muzej je imao četiri zasebna odjela u posebnim zgradama: Gradski muzej sa zavičajnim zbirkama u dvorcu Eltz, Zbirku Bauer i galeriju umjetnina koja je sadržavala najcjelovitiju zbirku moderne hrvatske umjetnosti, Memorijalni muzej posvećen nobelovcu Lavoslavu Ružički u njegovoj rodnoj kući i Muzej novije povijesti u Radničkom domu, rekla je Marić. Dodala je kako je obnovljeni Gradski muzej Vukovar s Dvorcem Eltz postao mjestom okupljanja svih naraštaja Vukovaraca.
Po njezinim riječima, sve ono što danas nedostaje u zbirkama Gradskog muzeja Vukovara, a nestalo je tijekom agresije i okupacije u Domovinskom ratu vukovarski Gradski muzej ne može tražiti ni preko Interpola jer je s razaranjem Dvorca Eltz uništena i dokumentacija vezana uz te umjetnine.
