Zavod za paleontologiju i geologiju kvartara Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) proslavio je u petak u palači Akademije prigodnom svečanošću 60. godišnjicu osnutka uz ocjenu predsjednika HAZU akademika Zvonka Kusića kako se radi o važnoj obljetnici za hrvatsku i međunarodnu znanost s obzirom na ugled koji je Zavod stekao i u Hrvatskoj i izvan nje.
Akademik Kusić istaknuo je kako je taj zavod postao jedna od najistaknutijih Akademijinih znanstveno-istraživačkih jedinica, a od osnutka do danas bio i ostao jedina ustanova u Hrvatskoj koja se sustavno bavi geološkim i paleontološkim istraživanjima kvartara, najmlađeg odsječka geološke prošlosti Zemlje.
Zavod je osnovan 1955. godine kao Geološko-paleontološka zbirka i laboratorij za krš, a današnji naziv dobio je 1974. godine. Predsjednik HAZU spomenu je kako Zavod intenzivno surađuje s inozemnim institucijama, poput Instituta Max Planck u Leipzigu, a djelatnike Zavoda pohvalio je zbog njihove multidisciplinarnosti te požrtvovnoga i samozatajnog rada, priopćio je Ured za odnose s javnošću HAZU.
Voditelj Zavoda akademik Ivan Gušić rekao je da je riječ o jedinstvenoj instituciji u jugoistočnoj Europi, a detaljnije je o radu Zavoda govorila njegova upraviteljica dr. Jadranka Mauch Lenardić. Posebno je istaknula zasluge akademika Marijana Salopeka i akademika Mirka Maleza koji se, dodala je, istaknuo istraživanjima spilja Vindije, Veternice i Romualdove pećine.
“Iako je 60 godina zanemarivo malo za paleontologe koji računaju u desecima i stotinama tisuća godina, mi smo ponosni na ovih naših 60 godina”, rekla je Mauch Lenardić.
Zavod za paleontologiju i geologiju kvartara HAZU čuva bogate zbirke fosila i ostataka materijalnih kultura, nastale tijekom dugogodišnjih terenskih istraživanja, a koje obuhvaćaju različite i mnogobrojne fosilne vertebrate (uglavnom velike i male sisavce), kvartarne sedimente, svjetski poznate fosilne nalaze hominida: neandertalce iz spilje Vindije i anatomski moderne ljude iz Šandalje, Velike pećine, Vindije, Veternice te artefakte paleolitičkih i mezolitičkih kultura.
Kako se navodi, glavni ciljevi istraživanja fokusirani su na biostratigrafiju kvartara, paleoekologiju i paleozoogeografiju, zatim različite mikroevolucijske procese, tafonomske analize, migracije ljudskih i životinjskih zajednica, rekonstrukcije paleookoliša i paleoklimatskih odnosa tijekom zadnjih 2,6 milijuna godina. Bogatstvo i raznovrsnost fundusa i stručna biblioteka razlog su što se razvija znanstvena suradnja s drugim srodnim institucijama u zemlji i inozemstvu te sustavna informatička obrada, edukacija i popularizacija geoznanosti.
