Pod nazivom „Totalitarizmi 20. stoljeća i njihove posljedice za hrvatski narod“ 8.-10. studenog u Zagrebu i Krapini održan je 8. hrvatski žrtvoslovni kongres.
Prvog dana Kongresa, na Hrvatskim studijima, jedan od izlagača bio je Željko Raguž koji je govorio na temu „Stradanje Hrvata Istočne Hercegovine – Drugi svjetski rat i poraće“.
Željko Raguž, pravnik i političar iz Hercegovine, rođen je u Stocu, a diplomirao je na Pravnom fakultetu u Mostaru. Nakon prvih demokratskih izbora u BiH 1990. postao je predsjednik skupštine općine Stolac. Obnašao je dužnost ravnatelja Hrvatskog radija Herceg-Bosne, a trenutno je ravnatelj Hrvatskog dokumentacijskog centra Domovinskog rata u BiH.
Prigodom održavanja Kongresa Narod.hr je razgovarao sa Željkom Ragužem. Razgovor se vodio o temi njegovog izlaganja, a također nam je komentirao nedavno proglašenje bivšeg visokopozicioniranog komunista Pavla Gažija počasnim građaninom Koprivnice.
Narod.hr: Kolika je procjena žrtava koje su likvidirane u istočnoj Hercegovini tijekom Drugog svjetskog rata i poraća?
Željko Raguž: O istočnoj Hercegovini je rađeno više istraživanja. Najozbiljnije od njih je objavljeno u knjizi „Stradanje Hrvata tijekom Drugog svjetskog rata i poraća u istočnoj Hercegovini“ autora Stanislava Vukorepa, Ivica Puljića i Đure Bendera. Tijekom višegodišnjih istraživanja utvrđeno je 4515 stradalih Hrvata, među njima zarobljenih vojnika te civila: žena, djece… To je u odnosu na broj Hrvata u istočnom dijelu Hercegovine 17% stradalih. Stradali su na tom području i Muslimani i Srbi. Muslimani od četničkih zločina, Srbi od ustaških zločina, ali su najveće razmjere imali ipak zločini nad Hrvatima iz razloga što je talijanska fašistička uprava, u okrviru tzv. „druge zone“, nastojala opstruirati funkcioniranje vlasti NDH, a na taj način hrvatsko stanovništvo na tom dijelu ostavila bez zaštite i izložila ga stradanjima od postrojbi koje su na tom području imali Srbi i Muslimani.
Narod.hr: Znaju li se počinitelji tih zločina i je li itko od njih do sada odgovarao?
Željko Raguž: U dobrom dijelu se znaju počinitelji. Jedan dio počinitelja je bio procesuiran nakon završetka Drugog svjetskog rata, ali najveći broj zločina je ostao nekažnjen. Procesuirani su počinitelji ustaških zločina, manji dio počinitelja četničkih zločina dok su zločini partizana ostali u potpunosti neprocesuirani.
Narod.hr: Nedavno je Pavle Gaži postao počasni građanin Koprivnice. Riječ je o nekadašnjem visokopozicioniranom jugoslavenskom komunistu kojega se sumnjiči i za povezanost s ubojstvom Stjepana Đurekovića. Kako gledate na njegovo proglašenje počasnim građaninom?
Željko Raguž: U Hrvatskoj se dogodio svojevrsni paradoks: da su borci za stvaranje hrvatske države diskreditirani kroz nazive koji se politički manipulativno koriste kao što je fašizam, nacizam, dok su se borci za jugoslavensku državu kasnijom revizijom povijesti predstavili kao tobože borci za stvaranje hrvatske države. I stvorena je konfuzija u političkom životu Republike Hrvatske da se upravo ti koji su i odgovorni za stradanje Hrvata, mogu na taj način nagrađivati. To nije ništa ni čudno ni posebno ako se sagleda činjenica da se u Hrvatskoj pa i nakon 1990. jednostavno nastavilo s tom praksom da se oni koji su se zauzimali za ostvarenje hrvatske države diskreditiraju, a oni koji su u stvari bili za Jugoslaviju – da im se daju novi nazivi poput liberali, demokrati itd.
