Kult reprezentacije. Hrvatska je u tridesetak godina stekla veliku tradiciju na velikim natjecanjima

Zagreb, 16.07.2018 - Hrvatska nogometna reprezentacija, koja je osvajanjem drugoga mjesta ostvarila povijesni uspjeh na Svjetskom prvenstvu u Rusiji, stigla je u ponedjeljak nešto prije 21 sat u otvorenom autobusu s prepoznatljivim crveno-bijelim kvadratiæima na Trg bana Josipa Jelaèiæa, gdje je za Vatrene organiziran spektakularan doèek koji je nadmašio sve dosadašnje doèeke sportskih junaka u Hrvatskoj. Na slici Vedran Æorluka. foto HINA/ Admir BULJUBAŠIÆ/ ik

Nakon višemjesečnog čekanja večeras napokon počinje i Europsko nogometno prvenstvo u Njemačkoj, a na kojem će nastupiti 24 reprezentacije. Srećom, dijelom tog sportskog, i ne samo sportskog, mega spektakla bit će i hrvatska nogometna reprezentacija, koja je stalni sudionik najvećih nogometnih natjecanja. I to ne ”samo” sudionik nego i čimbenik koji sudjeluje u raspodijeli medalja, što Jugoslavija, koju glorificiraju ljevičarski mediji, na svjetskim prvenstvima nikad nije bila. Hrvatska je kroz minula desetljeća stvorila kult reprezentaciije i to, s obzirom na povremene udare na Vatrene, nije bilo nimalo lako.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Hrvatska je, podsjetimo, od 1994. godine i prvih službenih utakmica osvojila na svjetskim prvenstvima dvije bronce te jedno srebro. Nažalost, na europskim prvenstvima nismo imali toliko uspjeha, iako smo propustili tek jedno Europsko prvenstvo, ono 2000. godine nakon nesretnog remija (2:2) protiv Miloševićeve Jugoslavije u kvalifikacijama na Maksimiru.

Kad god je Hrvatska prošla skupinu na Euru…

Vatreni su dosad na europskim prvenstvima u četiri navrata prošli skupinu. Godine 1996. u Engleskoj sami počeci Vatrenih, predvođenih Miroslavom Blaževićem te legendarnim Davorom Šukerom, koji je odigrao sjajan turnir, nažalost, nije se moglo dalje od četvrtfinala i Njemačke. Hrvatska je, uz pomoć sudaca, zaustavljena u četvrtfinalu, Nijemci su s igračem više slavili 2:1. Te davne 1996. u Engleskoj Njemačka se uspela na nogometni krov Europe.

Kad god je Hrvatska prošla grupu na Euru nijanse su je zaustavile u nastojanju da se probije do same završnice. Tako je bilo 2008. godine i eliminacije od Turske u nevjerojatno tragičnom spletu okolnosti i ispadanju na jedanaesterce, slično se ponovilo 2016. protiv Portugala i poraza u produžecima, iako su izabranici tadađnjeg izbornika Ante Čačića bili daleko bolji protivnik. Treba li reći da je te 2016. Portugal Cristiana Ronalda postao prvak Europe?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tako je, nažalost, bilo i na prošlom Euru i ispadanju od Španjolske. Vatreni su poveli, a onda su se vratili od 1:3 te su stigli do izjednačenja, u produžecima promašili dvije velike prilike i – ispali. Na kraju je naš prvi protivnik na ovom Euru, reprezentacija Španjolske, slavio 5:3. Hrvatska je, dakle, iako je Španjolska općenito gledajući igrala bolje, imala veliku priliku. Reprezentaciju je na prošlom Euru, kao što je to slučaj i danas, vodio najuspješniji hrvatski izbornik svih vremena Zlatko Dalić.

Bez sreće kod ždrijeba, ali…

Hrvatska, nažalost, nije imala sreće kod ždrijeba, Vatreni se nalaze u najjačoj grupi na turniru, sa Španjolskom, Italijom te Albanijom. Italija je aktualni europski prvak, iako joj mnogi ne daju velike šanse na ovom natjecanju. Srećom, u bogatoj povijesti međusobnih utakmica Hrvatska od svoje samostalnosti do danas NIKAD nije izgubila od Italije.  Neka ova tradicija potraje, kao što nikad nije izgubila drugu utakmicu na velikim natjecanjima, bilo da se radi o europskim bilo da se radi o svjetskim prvenstvima.

No, vratimo se u Berlin, ako se prođe teška skupina, a pogotovo s 2. mjesta, otvara se prilika za velike stvari. Vatreni bi mogli u tom slučaju biti favoriti u prvoj utakmici nokaut faze. Mnogi analitičari smatraju kako je možda bolje završiti na drugom nego na prvom mjestu a u kontekstu nastavka turnira.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

No, pustimo kalkulacije izbornik Zlatko Dalić inzistira na modelu ”step by step”, odnosno korak po korak, utakmicu po utakmicu. I to je zapravo jedino ispravo. Za siguran prolaz u osminu finala Hrvatskoj će biti dovoljna i četii boda, ali bi u nekom raspletu mogla biti dovoljna i samo tri. Naime, na ovom Euru četiri najbolje trećeplasirane reprezentacije nastavljaju natjecanje u nokaut fazi. Ipak, vjerujemo, da je Hrvatska, bez obzira na protivnike u skupini, sposobna bez većih trauma ispuniti glavni cilj – prolaz u nokaut fazu.

Od Šukera do Perišića…

Recimo također, a s obzirom da je od pobjede u Domovinskom ratu i uspostavi hrvatske države prošlo već gotovo trideset godina, hrvatska reprezentacija već ima bogatu tradiciju na europskim prvenstvima. Dakako, sportski fenomen i to ne samo hrvatske reprezentacije je 39-godišnji Luka Modrić, koji je svoje prvo Europsko prvenstvo igrao sad već davne 2008. godine pod vodstvom Slavena Bilića. Na tom Euru Modrić je zabio pogodak iz jedanaesterca Austriji za pobjedu 1:0. Dakle, 16 godina na velikim natjecanjima traje največi hrvatski nogometaš svih vremena koji je na europskim prvenstvima zabio tri gola. Isto toliko pogodaka dali su Šuker te Mario Mandžukić. Najbolji strijelac Hrvatske na velikim natjecanjima je Ivan Perišić, koji je na svjetskim prvensvima postigao šest golova te četiri na europskim prvenstvima, što ga čini najuspješnijim strijelcem Vatrenih na kontinentalnom natjecanju. Perišić, koji se oporavio od teške ozljede, i na ovom Euru u Njemačkoj mogao bi, posebno ako se plasiramo u nokaut fazu, imati značajnu ulogu. Pravi Ivan Perišić bez dvojbe jedan je od najboljih hrvatskih nogometaša i uz Modrića i Gvardiola možda i najveća hrvatska uzdanica.

Prvu utakmicu na Euru Hrvatska će igrati 15. lipnja u Berlinu protiv Španjolske od 18 sati. I ono ne najmanje bitno očekuje se kako će Hrvatska imati veliku prevagu na tribinama s obzirom na veliki broj Hrvata koji radi i žuvi u Njemačkoj.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.