Južnoafrička atletičarka Caster Semenya pobijedila je na mitingu u Berlinu na 600 metara s najboljim rezultatom u povijesti ove discipline.
Semenya je istrčala vrijeme 1:21,77 i nakon 20 godina postavila novi rekord. Dosadašnji najbolji rezultat na 600 metara držala je Kubanka Ana Fidelia Quirot koja je u lipnju 1997. godine u Guadalajari pobijedila s rezultatom 1:22,63.
Semenya je nakon prvih uspjeha podvrgnuta ispitivanjima spola, jer su se pojavile sumnje je li ona žena ili muškarac, ali rezultati nikada nisu objavljeni.
Činjenica je kako Semenyino tijelo luči abnormalnu količinu testosterona – pokazalo su testiranja. Vidljivo je kako ima neuobičajenu razinu prirodnog testosterona kod žene, tako da ne čudi njezina nadmoć nad protivnicama.
> Zamke rodne ideologije (1.): ‘Žene koje su bili muškarci’ gaze ženske sportašice
“Ne razumijem kada ljudi kažu da imam prednost. Ja sam isto žena. Pa kad piškim, piškim kao žena. Ne razumijem kada kažu da sam muško i da imam dubok glas. Ja sam žena i to uopće nije upitno”, tvrdila je Semenya za južnoafrički sportski kanal SuperSport TV.
Tijekom 2009. godine anonimni trener ustvrdio je kako su čelnici južnoafričkog atletskog saveza imali rezultate testova koji su pokazali da je Semenya muškarac, ali su ih odlučili prikriti.
Čini se kako je pokret za „jednakost” nadahnuo ‘transrodne sportaše’ da se pridruže timovima svog odabranog roda. A to često znači da se biološki muškarci natječu protiv bioloških žena u ženskim timovima. Ali u svijetu sporta, tvrde kritičari, jednakost spolova jednostavno ne postoji. S fiziološkog gledišta, postoji nejednakost između muškaraca i žena koju je jednostavno nemoguće izbrisati.
Na primjer, kada se radi o trčanju, muškarci su u načelu brži od žena. Kako je to objašnjeno u izdanju časopisa Runner’s World iz 2015.: „Na svakoj udaljenosti do maratona, razlika između svjetskih rekorda muškaraca i žena iznosi 9 do 10% – a kod rekreacijskih je trkača razlika slična ili čak veća.”
Zašto, dakle, muškarci imaju neke atletske prednosti pred ženama?
Profesor bioloških znanosti sa Sveučilišta Ohio, Chris Schwirian, rekao je za Runner’s World: „Muškarci postižu bolje rekorde na 100 do 800 metara uglavnom zato što muškarci u prosjeku imaju veću mišićnu masu, a velik su dio toga brzotrzajni (engl. fast-twitch) mišići, što im omogućuje da postižu veću snagu i brzinu i anaerobno proizvode energiju. Na svim udaljenostima većim od 800 metara glavni je uzrok razlike viši prosječni anaerobni prag muškaraca (VO2max), zato što oni u načelu imaju manje tjelesne masti, više hemoglobina i mišićne mase te veća srca i pluća nego žene.”
Muškarci u prosjeku imaju duže i veće kosti, što im daje mehaničke prednosti pred ženama, budući da imaju veću težinu, visinu i šire koštane okvire kao potporu mišićima. Njihove su kosti također gušće te imaju čvršće ligamente, što ih čini manje podložnima sportskim povredama.
Budući da ovi fizički i fiziološki čimbenici daju većini muškaraca očitu kompetitivnu prednost u sportovima, je li pošteno ili čak sigurno da se biološki muškarci – s većom mišićnom masom, srcima i plućima i većom snagom, ubrzanjem i brzinom – natječu protiv djevojaka i žena?
„Ako muškarci mogu tvrditi da su žene i ući u sport u kojem se smiju natjecati samo žene, tada je prilično izvjesno da će muškarci pobijediti,” piše Brandon Morse za časopis Federalist. „Sve pohvale, nagrade i priznanja bit će oduzeta ženama koje ih s pravom zaslužuju i dana muškarcu koji je zapravo varao tako što je stavio šminku, ubrizgao si hormone i rekao da je žena.“
Više o utrci…
Utrka na 600 metara rijetko se trči na velikim mitinzima i ova disciplina nije olimpijska.
Međunarodna atletska federacija (IAAF) najbolje rezultate na 600 i na 300 metara ne vodi kao svjetske rekorde.
REZULTATI:
ATLETIČARI:
100m
1. Julian Forte (Jam) 9.91
2. Ramil Guliyev (Tur) 10.09
3. Adam Gemili (VB) 10.10
5000m
1. Birhanu Balew (Bah) 13:11.00
2. Nicholas Kipkorir Kimeli (Ken) 13:11.58
3. James Kibet (Ken) 13:11.88
110m prepone:
1. Aries Merritt (SAD) 13.17
2. Devon Allen (SAD) 13.26
3. Milan Trajkovic (Cip) 13.29
Motka
1. Sam Kendricks (SAD) 5.86
2. Piotr Lisek (Polj) 5.81
3. Renaud Lavillenie (Fra) 5.71
Kugla:
1. David Storl (Njem) 21.11
2. O’Dayne Richards (Jam) 20.85
3. Jacko Gill (NZ) 20.71
Disk:
1. Piotr Malachowski (Polj) 67.18
2. Philip Milanov (Bel) 66.90
3. Andrius Gudzius (Lit) 66.60
Koplje:
1. Johannes Vetter (Njem) 89.85
2. Thomas Roehler (Njem) 86.07
3. Jakub Vadlejch (Češ) 85.15
ATLETIČARKE
100m
1. Tianna Bartoletta (SAD) 11.04
2. Lisa Mayer (Njem) 11.14
3. Gina Lueckenkemper (Njem) 11.16
200m
1. Dina Asher-Smith (VB) 22.41
2. Marie Josee Ta Lou (OB) 22.44
3. Shericka Jackson (Jam) 22.46
600m
1. Caster Semenya (JA) 1:21.77
2. Ajee Wilson (SAD) 1:22.39
3. Francine Niyonsaba (Bur) 1:23.18
1500m
1. Konstanze Klosterhalfen (Njem) 3:58.92
2. Eilish McColgan (VB) 4:01.60
3. Susan Krumins (Niz) 4:02.25
3000m sa zaprekama
1. Norah Jeruto Tanui (Ken) 9:03.70
2. Gesa Felicitas Krause (Njem) 9:11.85
3. Colleen Quigley (SAD) 9:15.97
100m prepone:
1. Christina Manning (SAD) 12.54
2. Danielle Williams (Jam) 12.58
3. Alina Talay (Blr) 12.72
Dalj:
1. Shakeela Saunders (SAD) 6.72
2. Ivana Spanovic (Srb) 6.66
3. Shara Proctor (VB) 6.62
