Olimpijske igre (kratica: OI) veličanstveno su višešportsko natjecanje koje se održava svake četiri godine. Pogrešno ih nazivamo i olimpijade, jer je olimpijadom u staroj Grčkoj nazivano čitavo razdoblje između dviju Olimpijskih igara, pa tako početak jednih Olimpijskih igara označava početak olimpijade, a ta olimpijada traje do početka idućih Olimpijskih igara, čime započinje sljedeća olimpijada.
Kronologija olimpijskih igara Atena, 1896.
– broj sudionika: 241 (nije bilo žena)
– broj zemalja sudionica: 14
– broj sportova: 9 (atletika, biciklizam, dizanje utega, gimnastika, hrvanje, mačevanje, streljaštvo, tenis, vodeni sportovi)
– broj disciplina: 43
– Igre je otvorio: kralj Georg I.
– olimpijski plamen: nije bilo službene svečanosti
– olimpijska prisega sportaša: nije bilo službene prisege
– olimpijska prisega sudaca: nije bilo službene prisege
– gradovi protukandidati: nije ih bilo
– domaćin izabran: na Prvoj skupštini MOO-a održanoj 23. i 24. lipnja 1894. u Parizu
Uz potporu kralja Georga I., bogataš Averoff je na mjestu nekadašnjeg Periklova hrama u Ateni izgradio novi mramorni stadion na kojem su, od 6. do 15. travnja 1896., održane Igre I. olimpijade. Kralj Georg I. otvorio je prve igre modernoga doba, a pratilo ih je oko 60.000 gledatelja.
Prve olimpijske igre suvremenog doba otvorene su na Uskršnji ponedjeljak 6. travnja godine 1896. U svečanom mimohodu bilo je najviše Grka. S ostalih kontinenata stiglo je 14 Amerikanaca, koji su u Pirej doputovali teretnim brodom, te po jedan Čileanac i Australac.
Na Prvim igrama odličja su dodijeljena samo za prvo i drugo mjesto. Pobjednici su nagrađeni srebrnom medaljom, krunom od maslinove grančice i diplomom, a drugoplasirani su dobili bakrenu medalju, lovorov vijenac i diplomu.
Grci na atletskim natjecanjima do zadnjeg dana nisu izborili ni jednu pobjedu, a nadali su se da će im to uspjeti u maratonu, središnjem događaju Igara. Od 16 sudionika maratonske utrke 12 su bili Grci. Dugo se činilo da ni u maratonu neće biti ništa od grčke pobjede jer su na čelu bili stranci, a vodio je dvostruki olimpijski pobjednik na 800 i 1500 m, Australac Edwin Flack. No, na 36. kilometru izdvojio se 24-godišnji grčki pastir Spiridon Louis. Tempom koji je nametnuo iscrpio je ostale suparnike i na kraju pobijedio sa sedam minuta prednosti, te je postao istinskim junakom prvih modernih olimpijskih igara. Louis je trčao u obući koju su mu kupili suseljani, a za pobjedu u maratonu nagrađen je doživotnim besplatnim mljevenjem žita i brijanjem.
Američki atletičar James Connolly ostat će u povijesti modernih olimpijskih igara upisan kao prvi olimpijski pobjednik. Postao je to 6. travnja godine 1896. pobjedom u troskoku. Taj svestrani atletičar osvojio je još drugo mjesto u skoku u vis, a u dalju je bio treći.
Kronologija olimpijskih igara Pariz, 1900.
– broj sudionika: 997 sportaša (22 žene i 975 muškaraca)
– broj zemalja sudionica: 24
– broj sportova: 18 (atletika, baskijska pelota, biciklizam, gimnastika, golf, jedrenje, konjički sportovi, kriket, mačevanje, nogomet, polo, ragbi, streličarstvo, streljaštvo, tenis, povlačenje konopca – “tug of war”, veslanje, vodeni sportovi)
– broj disciplina: 95
– Igre je otvorio: nije bilo službenog otvaranja
– olimijski plamen: nije bilo službene svečanosti
– olimpijska prisega sportaša: nije bilo službene prisege
– olimpijska prisega sudaca: nije bilo službene prisege
– gradovi protukandidati: nije ih bilo
Na II. olimpijskim igrama u Parizu u reprezentaciji Austrije nastupio je MILAN NERALIĆ (1875.-1918.) i zauzeo treće mjesto u konkurenciji profesionalnih učitelja mačevanja u borbi sabljom. Neralić je prvi Hrvat koji je osvojio olimpijsko odličje.
U Parizu je 1900. obilježen drugi milenij Svjetskom izložbom kojom je dominirao Eiffelov toranj. Organizatori su izmiješali sportski i izložbeni dio, pa su se natjecanja odvijala najviše nedjeljom. Prosvjedi sportaša nisu pomogli, a Igre su zbog toga trajale pet mjeseci. Po mnogima, to su bile najlošije organizirane olimpijske igre u povijesti.
U Parizu su prvi put nastupile žene koje su se natjecale u tenisu i golfu, a prva olimpijska pobjednica bila je britanska tenisačica Charlotte Cooper.
U atletskim disciplinama prevladavali su Amerikanci, koji su slavili u 17 od 24 discipline. Najviše se istaknuo mladić iz Pennsylvanije Alvin Kraenzlein, koji je pobijedio u četiri discipline. Bio je najbolji u skoku u dalj, u utrci na 60 m te 110 i 200 m prepone. Do danas taj pothvat – pobjeda u četiri pojedinačne discipline na istim igrama – još nitko nije ostvario. Kraenzlein je usavršio tehniku preskakanja prepona, a moglo bi se reći da je bio među prvim sportašima koji su život podredili sustavnom treningu. Dok je njegov rekord u utrci na 200 m prepone trajao 25 godina, trijumf u skoku u dalj vrlo je dvojben. U kvalifikacijama je najbolji bio njegov sunarodnjak Myer Prinstein i u finale je ušao kao vodeći. No, budući da se finalno natjecanje održavalo u nedjelju, odbio je nastupiti zbog vjerskih razloga. Na kraju je slavio Kraenzlein, i to za samo jedan centimetar.
Kronologija olimpijskih igara St. Louis, 1904.
– broj sudionika: 651 sportaša (6 žene i 645 muškaraca)
– broj zemalja sudionica: 12
– broj sportova: 17 (atletika, biciklizam, boks, dizanje utega, gimnastika, golf, hrvanje, košarka, lacrosse, mačevanje, nogomet, roque, streličarstvo, tenis, potezanje konopca, veslanje, vodeni sportovi)
– broj disciplina: 91
– Igre je otvorio: predsjednik Svjetske izložbe iz Louisiane David Francis
– olimijski plamen: nije bilo službene svečanosti
– olimpijska prisega sportaša: nije bilo službene prisege
– olimpijska prisega sudaca: nije bilo službene prisege
– gradovi protukandidati: Chicago, Illinois
Na igrama u Saint Louisu, na kojima nije bilo Hrvata, prvi su put dodijeljene zlatna, srebrna i brončana olimpijska medalja.
Zbog činjenice da su Igre organizirane u Americi do koje se putovalo isključivo brodovima, više od tri četvrtine sportaša bili su Amerikanci. Posjet je bio ispod očekivanja i s mnogo nesporazuma jer je i u St. Louisu, kao i u Parizu četiri godine prije, bila organizirana Svjetska izložba, pa su Igre bile samo dodatak spektaklu. Zbog malog broja sudionika natjecanju je mogao pristupiti tko god je htio, a organizatorima je jedini cilj bio – privući što više gledatelja.
Jedna od najzanimljivijih figura Igara bio je američki gimnastičar George Eyser, koji je u višeboju nakon ukupnog drugog mjesta bio pojedinačno tri puta prvi, dva puta drugi i jednom treći. No, ta činjenica dobiva na težini tek kad se spomene da je Eyserova lijeva noga bila – drvena.
Na atletskim stazama isticala su se dvojica Amerikanca. U sprinterskim disciplinama nenadmašan je bio Charles “Archie” Hahn koji je pobijedio na 60, 100 i 200 metara.
Još su veća dostignuća srednjoprugaša iz Chicaga Jamesa Lightbodyja. Slavio je na 800 i 1500 metara te na 2500 m zapreke. Na 1500 m postavio je svjetski rekord.
U program Igara su ušli boks i hrvanje slobodnim načinom. Na tim Igrama prvi put su se pojavili i natjecatelji iz Afrike – maratonci Len Tau i Jan Mashiani, pripadnici plemena Tswana, koji su došli u Saint Louis kao dio izložbe Boer War na Svjetskom sajmu.
Kronologija olimpijskih igara London, 1908.
– broj sudionika: 2008 sportaša (37 žena i 1971 muškarac)
– broj zemalja sudionica: 22
– broj sportova: 22
– broj disciplina: 110
– Igre je otvorio: Kralj Edward VII.
– olimpijski plamen: nije bilo službene svečanosti
– olimpijska prisega sportaša: nije bilo službene prisege
– olimpijska prisega sudaca: nije bilo službene prisege
– gradovi protukandidati: Berlin, Milano i Rim
Na Olimpijskim igrama u Londonu održana su natjecanja u umjetničkom klizanju, a prvi su put nastupili sportaši iz Rusije.
Od natjecatelja svojim sportskim duhom i dostignućima posebice se isticao Amerikanac Ray Ewry, koji je u ranoj mladosti bolovao od dječje paralize. No, umjesto da ostane vezan za invalidska kolica, postao je vrhunskim sportašem, koji je na trima olimpijskim igrama osvojio osam zlatnih medalja. Danas ga se ipak malo tko sjeća jer je to bilo u disciplinama skoku u vis s mjesta, skoku u dalj s mjesta i u troskoku s mjesta. U Londonu je treći put zaredom bio najbolji u skoku u vis s mjesta te u skoku u dalj s mjesta. Vjerojatno bi isto bilo i u troskoku, ali ta je disciplina ukinuta. Igre u Londonu obilježio je i jedan 60-godišnjak. To je Šveđanin Oscar Swahn, koji je osvojio zlato u streljaštvu (gađanju pokretnog jelena jednim pucnjem).
Kronologija olimpijskih igara Stockhom, 1912.
– broj sudionika: 2407 sportaša (48 žena i 2359 muškaraca)
– broj zemalja sudionica: 28
– broj sportova: 14
– broj disciplina: 102
– Igre je otvorio: Kralj Gustav V.
– olimijski plamen: nije bilo službene svečanosti
– olimpijska prisega sportaša: nije bilo službene prisege
– olimpijska prisega sudaca: nije bilo službene prisege
– gradovi protukandidati: nije bilo protukandidata
Igre u Stockholmu obilježila su dvojica atletičara Finac Hannes Kohlemainen i Amerikanac Jim Thorpe. Kohlemainen je bio prvi među sjajnim finskim dugoprugašima. U Stockholmu je osvojio četiri medalje, tri zlatne i jednu srebrnu – zlato na 5000 m, 10000 m i u krosu (12 km), te srebro u momčadskoj utrci krosa. Na 5000 metara postavio je i novi svjetski rekord. Da nije bilo Prvoga svjetskog rata, njegova zbirka medalja bila bi sigurno još bogatija. Još jedno zlato osvojio je u maratonu na Igrama u Antwerpenu 1920.
Amerikanac Jim Thorpe, koji je imao indijanske korijene, bio je pak dominantan u petoboju i desetoboju. Njegovim uspjesima švedski je kralj bio toliko oduševljen da je rekao: “Gospodine, Vi ste za mene najveći svjetski atletičar”. Thorpe je “pomeo” konkurenciju u petoboju i pobijedio u četiri discipline. U desetoboju nije bio ništa manje uvjerljiv. U četiri discipline bio je prvi, u dvije drugi, te u ostale četiri treći. Nakon povratka u Ameriku dočekala ga je optužnica da je igrao baseball za novac čime je prekršio “sveta olimpijska amaterska načela”. Thorpe je diskvalificiran i oduzete su mu obje zlatne medalje. Umro je godine 1953., a godine 1980. posthumno je rehabilitiran.
Zanimljivo je da se s Thorpom u petoboju nadmetao i Amerikanac Avery Brundage (bio je šesti), koji je dva desetlijeća kasnije postao predsjednik Međunarodnog olimpijskog odbora.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
