Timothy Less, analitičar uglednog lista Foreign Affairs, i bivši britanski diplomat u balkanskim zemljama, napisao je za spomenuti list jednu vrlo zanimljivu analizu postojeće situacije na prostoru bivše Jugoslavije. Tekst je nazvan ‘Disfunction in the Balkans – Can the Post Yugoslav settlement survive’, a autor se u njemu bavi različitim tenzijama u regiji te utjecajem stranih sila na međusobne odnose zemalja.
Bosnu i Hercegovinu, Less naziva najslabijom zemljom regije u kojoj Srbi i Hrvati dovode u pitanje temelje Daytonskog sporazuma. Kao problem Makedonije spominje Albance koji traže federalizaciju zemlje, na Kosovu Srbe koji traže autonomiju srpskih općina, dok su u Srbiji problem Albanci iz Preševske doline koji žele umanjiti kontrolu Beograda. I Crna Gora ima probleme s Albancima koji traže autonomiju, dok Albanci na Kosovu i u Albaniji žele jedinstveni državu.
U slučaju BiH Less kaže kako se aktualna situacija može shvatiti kao buka oportunističkih političara, ali kako se ne smije zanemariti birače koji uporno pokazuju svoje nezadovoljstvo ovim multietničkim statusom quo te traže promjenu. Zapad u ovom slučaju, smatra Less, ima dvije opcije – ili će priznati legitimost tih zahtjeva i radikalno promijeniti svoj pristup ili će nastaviti s aktualnim politikama i tako riskirati novi sukob.
Amerikanci, Rusi, Kinezi…
Nakon ratova devedesetih, tenzije u regiji su, kaže Less, održavali Amerikanci koje je kasnije zamijenila EU, ponešto mekša u svom pristupu i stajalištima te je otvorila zemljama put pristupanja Uniji, ali su ubrzo na površinu isplivali svi problemi. Bruxelles je shvatio da će rješavanje pitanja manjine u svakoj zemlji biti prioritetnije nad gospodarskim razvojem. Zato, kaže Less, BiH, Kosovo i Makedonija stagniraju dok se Albanija, Srbija i Hrvatska razvijaju.
Situaciju dodatno, kaže, kompliciraju Rusi koji podržavaju nezadovoljne etničke skupine, primjerice, bosanske Srbe i tako potpiruju vatru želje za separatizmom. Turci pak njeguju odnose s Bošnjacima i makedonskim muslimanima dok Kina otvara pristup regiji kroz povoljne kredite vladama zbog čega se ruše europski krediti koji podrazumijevaju strože uvjete.
Budućnost je teško predvidjeti i sve slično bile bi čiste spekulacije. Zato, kaže Less, Zapad mora odustati od idealizma s kojim je pristupio regiji i okrenuti se pragmatizmu. ‘To znači da Europa i SAD moraju prepoznati da je 20-godišnji plan propao i da, ako zaista žele sačuvati mir na Balkanu, pristupe crtanju novih granica koje bi zadovoljile osnovne potrebe svih etničkih zajednica’, piše Less, a prenosi Klix.ba.
Europa je podijeljena, potrebni su Amerikanci
On tvrdi i kako se SAD treba uplesti u tu priču jer je Europa podijeljena. Amerikanci bi trebali kratkoročno podržati fragmentaciju država i tako, primjerice, poslušati želju Albanaca za federalizaciju Makedonije i želju bosanskih Hrvata za treći entitet u BiH.
Dugoročno, Washington bi trebao dopustiti povezivanje tih autonomnih regija sa susjedima kroz kreiranje nekih zajedničkih tijela dok bi one istodobno ostale dijelom matičnih država.
U posljednjoj fazi, ističe analitičar Less, sporni teritoriji bi se odcijepili od svojih matičnih država i spojili sa susjednim zemljama. Hrvatski entitet bi se spojio s Hrvatskom, RS i sjeverno Kosovo sa Srbijom, Preševska dolina, zapadna Makedonija i većina Kosova s Albanijom, a Crna Gora koja možda izgubi djeliće teritorije mogla bi postati dio proširene Srbije.
On dodaje kako to neće biti teško kao što se na prvi pogled čini, uz izuzetak Bošnjaka i Makedonaca koji će se morati odreći teritorija svojih država bez kompenzacije.
Ovo kontrolirano prekrajanje granica je, kaže Less, prihvatljivije od prekrajanja koje bi bilo rezultat novog sukoba koji može izbiti kao posljedica trenutačnih tenzija.
