Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan proteklog je vikenda zaprijetio Izraelu mogućom intervencijom radi zaštite Palestinaca. Ne posustaje, naime, u oštrim kritikama Zapada zbog podrške izraelskom premijeru Benjaminu Netanyahuu. Cijelu situaciju koja bi mogla eskalirati ukoliko Erdogan realizira svoje prijetnje komentirao je za N1 vanjskopolitički analitičar Božo Kovačević. On je naglasio kako je moguć sukob prve i treće vojske NATO-a što bi bio dokaz potpune nekonzistentnosti NATO-saveza. Prve dvije najjače vojske NATO-a su američka i britanska, dok se turska vojska smatra trećom po snazi.
Benjaminu Netanyahuu prošloga je tjedna ugošćen u američkom Kongresu, turski predsjednik je izjavio tada da su ondje ”ugostili koljača na čijim je rukama krv 150.000 stanovnika Gaze” te da su ”aplaudirali Hitleru našeg doba”. Erdogan je izraelskog premijera u više navrata uspoređivao s Hitlerom, nazivao ga ratnim zločincem i proricao mu sudbinu Slobodana Miloševića i Radovana Karadžića koji su bili izvedeni pred Međunarodni sud za ratne zločine.
>Erdogan zaprijetio: Turska bi se mogla umiješati u Izraelsko-palestinski rat
Erdoganova izjava je usmjerena na učvršćivanje njegove pozicije unutar zemlje
Krajnje složene odnose na Bliskom istoku Erodganova prijetnja Izraelu dodatno komplicira. Vanjskopolitički analitičar Božo Kovačević kaže, međutim, da Erdoganova izjava ne iznenađuje.
“Mislim da je ponajprije bila usmjerena na učvršćivanje njegove pozicije unutar zemlje. Da mu je doista bilo stalo do osude Izraela, Erdogan se mogao na netom održanom summitu NATO-saveza u Washingtonu zauzeti da uz Rusiju i Izrael bude proglašen zemljom koja ne poštuje međunarodno pravo. No, u završnom dokumentu tog summita Izrael se ne spominje. Na temelju toga možemo zaključiti da iza Erdoganove izjave u manjoj mjeri stoji odlučnost da doista intervenira, a u većoj mjeri da učvrsti podršku svojoj politici na unutarnjem planu”, kazao je Kovačević za N1.
Turska bi se mogla naći u neposrednom konfliktu s NATO-om
Budući da je Turska članica NATO-a, eventualnom vojnom intervencijom protiv Izraela praktički bi se našla u neposrednom konfliktu sa savezom kojem pripada.
“Neovisno o razlikama između deklarativnih stajališta pojedinih članica, NATO je u tom sukobu u potpunosti stao iza Izraela. U završnom dokumentu s nedavnog samita NATO-a spominju se sigurnosni rizici na Bliskom istoku. No, u tom se kontekstu uopće ne spominje Izrael”, napominje Kovačević.
>Erdogan pozvao islamski svijet: Što čekate?! Duh UN-a u Gazi je mrtav!
“Sukob prve i treće vojske NATO-a bio bi dokaz potpune nekonzistentnosti NATO-saveza”
Ipak, smatra da se Erdoganova izjava može tumačiti i kao svojevrsno upozorenje Izraelu da strpljenje kolektivnog Zapada i NATO-saveza nije beskonačno.
“To što radi Izrael do te je mjere suprotno načelima za koja se Zapad zauzima da podržavajući ga Zapad zapravo sebe diskreditira u očima većeg dijela čovječanstva”, objašnjava Kovačević.
Po njegovom mišljenju, eventualnim uključivanjem Turske u sukob riskirao bi se sukob prve i treće po snazi vojske NATO-a. Primjerice, na ovogodišnjoj rang-listi vojnih snaga Global Fire Powera, američka vojska je na prvom mjestu, a turska je na osmom mjestu. Gledajući samo članice NATO-a, turske oružane snage po snazi su odmah iza američkih i britanskih.
“Ako bi se to dogodilo, bio bi to apsurd i dokaz potpune nekonzistentnosti NATO-saveza”, smatra Kovačević.
>Erdogan usporedio Netanyahua s Miloševićem, a Jeruzalem nazvao islamskim gradom
Turska je ranije imala slične intervencije, no, ova bi mogla dovesti do eskalacije
Podsjetimo, u nedjelju je Erdogan učinio novi retorički iskorak. Na političkom skupu svoje Stranke pravde i razvitka (AKP), poručio je da bi Turska mogla ući u Izrael radi pomoći Palestincima. Onako kako je prije četiri godine poslala vojsku u Libiju dajući podršku tamošnjoj vladi nacionalnog jedinstva ili kao što je svojedobno intervenirala u sukobu u Gorskom Karabahu na strani Azerbajdžana protiv Armenije.
”Kao što smo ušli u Karabah i u Libiju, mogli bismo nešto slično napraviti i njima”, kazao je Erodgan govoreći o Izraelu.
Uključivanje Turske u rat u Gazi vjerojatno bi dovelo do eskalacije neslućenih razmjera. Budući da Turska i Izrael nemaju kopnenu granicu, eventualnu intervenciju Turska bi mogla izvesti preko teritorija Sirije. Prošle jeseni turski parlament na još dvije godine produljio je mandat vojsci za prekogranične operacije u Siriji i Iraku, a protiv snaga tamošnjih Kurda.
Početkom srpnja Erdogan je pozvao sirijskog čelnika Bašara al-Asada na obnovu međudržavnih odnosa prekinutih 2011. godine. Tada je Ankara podržala pobunjeničke snage u tamošnjem građanskom ratu. No, Sirija kao uvjet obnove odnosa traži da se turska vojska povuče s njenog teritorija.
