Armenci koji žive u Grčkoj zapalili su svijeće ispred turskog veleposlanstva u Ateni. Tijekom prosvjeda su obilježili 99. godišnjicu genocida nad Armencima koji su otomanske vlasti provele tijekom Prvog svjetskog rata. Masovnim egzekucijama ubijeno je 1,5 milijun ljudi – smaknut je svaki četvrti Aremenac. Većina Armenaca koji danas žive u dijaspori protjerani su upravo turskim genocidom.
Armenci većinom žive na području Armenije, sa više od tri milijuna pripadnika. Većinom su pripadnici Armenske apostolske Crkve, pripadnice istočnih pravoslavnih crkava, a sebe smatraju armenskim kršćanima. Kršćanstvo su prihvatili 301. godine.
Armenijski holokaust započeo je 24.4.1915. kad su otomanske vlasti uhitile 250 armenskih intelektualaca i uglednika u Konstantinopolu. Nakon toga je otomanska vojska započela s istjerivanjem pripadnika armenske manjine iz njihovih domova po cijeloj Turskoj. Genocid je proveden u dvije faze: prvo ubijanje svih sposobnih muškaraca brojnim masovnim egzekucijamaena, djece, starih i slabihtaju putevima koji su vodili u sirijsku pustinju, udaljenu stotine kilometara.
Turska, kao pravna sljednica Otomanskog carstva ne priznaje da je nad Armencima proveden genocid. Posljednjih godina suočena je s brojnim pozivima da prizna genocid. Jedan od poznatih zagovornika priznavanja genocida nad Armencima je i turski pisac, nobelovac Orhan Pamuk. Do danas je više od dvadeset država priznalo da su zločini počinjeni tijekom 1915. godine genocid. Većina znanstvenika i povijesničara na isti način ocijenjuje progon i ubojstva Armenaca.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
